Često nam u ordinaciju dolaze pacijenti koji se žale na bol u ramenu i duž ruke, ponekad navode od simptoma i trnce u ruci ili je bol lokalizirana samo na nadlakticu, bolnost jedne polovice vrata, zatrnulost vilice, zubnog mesa, polovice usne i sl. U donjem dijelu tijela također može biti slična situacija uz prisustvo boli u glutealnoj regiji, preponi ili samo gornjem dijelu noge tj. natkoljenici, te nas mole da učine rendgenogram ruke ili noge, ne znajući da je u većini slučajeva takva bol uzrokovana problemom bilo u vratnom segmentu kralježnice kada govorimo o ruci ili u lumbalnom dijelu kralježnice kada govorimo o nozi.
Zašto je to tako?
Tu nam odgovor daje funkcionalna anatomija.
Naime vratni dio kralježnice se sastoji od 7 kralješaka koji su međusobno povezani intervertebralnim diskovima, zglobnim plohama na samim kralješcima te ligamentima i mišićima. U građi vratne kralježnice ključno mjesto ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamički segment.
Taj segment čini cjelina od dva susjedna kralješka, intervertebralni disk, intervertebralni zglobovi, intervertebralni otvori (kroz koje prolaza krvne žile i živci), poprečni i spinozni nastavci, spinalni kanal te ligamenti, tetive, paravertebralno vezivno tkivo i mišići.
Anatomija vratne kralježnice ima i neke specifičnosti koje se odnose na građu prva dva kralješka - atlasa i aksisa. Poprečni nastavci tih kralježaka su rascijepljeni na dvije kvržice između kojih prolaze živci, a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze krvne žile.
Leđna moždina ili medulla spinalis duga je oko 50 cm i promjera 7- 15 mm, smještena je u canalis vertebralis-u (vertebralnom kanalu).
Proteže se od prvog cervikalnog do drugog lumbalnog kralješka. U središtu ledne moždine je središnji kanal ili canalis centralis ispunjen likvorom.
Iz medule spinalis izlaze moždinski ili spinalni živci i to 31 sa svake strane.
Svaki spinalni živac iz medule spinalis izlazi sa dva korijena: a) stražnji korjen ili radix posterior kojeg izgrađuju osjetna živčana vlakna koja nose impulse sa kože za osjet dodira, boli, topline i hladnoće, te ulaze
b) prednji korjen ili radix anterior izgrađuju motorička živčana vlakna koja vode impulse za podražaj skeletne muskulature.
Spinalni živci koji izlace iz leđne moždine, na kraju leđne moždine prave snop koji se zove cauda equina ili konjski rep.
Funkcije medule spinalis: a) jednostavna refleksna aktivnost na nivou leđne moždine
b) prenosi osjetne impulse aferentnim moždanim putevima u mozak
c) prenosi motoričke impulse eferentne moždanim putevima iz mozga do spinalnih živaca
Periferni živčani sustav izgrađuju živci i gangliji.
Iz mozga izlazi 12 pari moždanih živaca ili nerevi craniales koji inerviraju područje glave i vrata. Samo 10. moždani živac, nervus vagus seže do prsne i trbušne šupljine.
Iz leđne moždine izlazi 31. par moždanskih živaca ili nervi spinales. Oni prolaze kroz odgovarajuće otvore među kralješcima, pa se dijele na 8. pari cervikalnih spinalnih živaca, 12. pari torakalnih spinalnih živaca, 5. pari lumbalnih spinalnih živaca, 5. pari sakralnih spinalnih živaca i 1. par kokcigealnih spinalnih živaca.
Segment leđne moždine je dio leđne moždine iz kojeg izlazi jedan par spinalnih živaca. Svaki par spinalnih živaca inervira jedan dermatom. Dermatomi su područja kože u obliku pruga inervirana jednim segmentom leđne moždine.
Upravo u tome leži razlog zašto nas ponekad boli jedan dio ruke ili noge, jedan dio glave, polovica lica , a uzrok je u vratnom ili lumbalnom dijelu kralježnice.
Da bi sa sigurnošcu došli do dijagnoze treba napraviti temeljitu anamnezu, te fizikalni pregled, a slijedom istih ordinirati i adekvatnu obradu u smislu daljnjih pretraga o čijem rezultatu ovisi i daljnje liječenje bilo ono konzervativno tj. medikamenti i fizikalno terapijske procedure, manuelne tehnike, a tek u krajnjem slučaju operativno.
