Mikrobe koji žive u našim crijevima možemo povezati s brojnim zdravstvenim stanjima - od artritisa do autizma, a prema najnovijim znanstvenim saznanjima iz mikrobioma možemo bolje nego iz gena iščitati potencijalne bolesti - pa čak i hoćemo li u idućih 15 godina umrijeti.

"Jako sam optimističan i entuzijastičan jer smo na dobrom putu da stvorimo terapiju i dijagnostiku temeljenu na mikrobiomu", kaže znanstvenik Samuel Minot iz Fred Hutchison Centra za istraživanje raka za portal Science.

U prvoj studiji znanstvenici su proučavali poveznicu između mikrobioma i 13 čestih bolesti poput shizofrenije, astme i hipertenzije. Sve tri smatraju se kompleksnim zdravstvenim stanjima jer su uvjetovane i okolišnim i genetskim faktorima. U usporedbi s informacijama koje nam daju geni, mikrobiom je bio 50 posto točniji u predviđanju hoće li netko oboljeti od raka debelog crijeva.

(FOTO: Thinkstock)

Jedna od prednosti mikrobioma, je ta što na njega utječe okoliš - primjerice što jedemo i koliko vježbamo te kroz njega bolje možemo iščitati postoji li i koliki je rizik do razvoja dijabetesa tipa 2, na koji uvelike utječe način života.

Druga studija promatrala je povezanost mikrobioma i životnog vijeka. U njoj su korišteni podaci prikupljani u Finskoj od 1972. do 2002. godine, a riječ je o uzorcima stolice koju su ispitanici davali za razna istraživanja.

Rezultati ove studije pokazali su da osobe s povišenom količinom bakterije Enterobacteriaceae iz porodice Escherichije Coli i salmonele u svojim crijevima imaju za 15 posto veći rizik da umru u idućih 15 godina. Poveznica između crijevnih bakterija i rizika od smrti bila je vidljiva kod ispitanika različitog genetskog zaleđa i životnog stila.