Glavne oznake popularnih dijeta (dijeta s niskim udjelom masti, niskom udjelom ugljikohidrata ili niskim glikemijskim indeksom):
Dijeta s niskim udjelom masti uključuje ograničenu konzumaciju većinom zasićenih masnoća, kolesterola i kalorija (do 1700 kcal/dan). Preporučuje se konzumacija ugljikohidrata.
Dijeta s niskim glikemijskim indeksom mjeri unos ugljikohidrata, a hranu razvrstava po indeksu od 1-100 (100 predstavlja čistu glukozu). Uzimanje hrane niskog glikemijskog indeksa produljuje apsorpciju hrane u crijevu, čime se produljuje osjećaj sitosti i sprečava prejedanje.
Dijeta s vrlo niskim unosom ugljikohidrata predstavlja restrikciju ugljikohidrata na manje od 20% ukupnog kalorijskom unosa na dan. Prednost se daje hrani s većim udjelom proteina i masti.
Ali zašto se kilogrami brzo vraćaju?
Jedno od objašnjenja je da mršavljenje smanjuje potrošnju energije organizma, a pojačana glad vremenom uzrokuje vraćanje kila. Znanstvenici su istraživali učinke 3 gore navedene dijete, u razdoblju od 4 tjedna, na potrošnju energije, hormonski status i komponente metaboličkog sindroma kod ispitanika kod kojih su dijete provedene s ciljem održavanja već postignutog smanjenja tjelesne mase.
Otkriveno je sljedeće: • Smanjenje potrošnje energije u mirovanju u odnosu na vrijednosti prije mršavljenja, bilo je najveće kod dijete s niskim udjelom masti. • Najmanje smanjenje zabilježeno je kod dijete s vrlo niskim udjelom ugljikohidrata. • Kod svake dijete zabilježeno je značajno smanjenje ukupne potrošnje energije. • Varirale su i razine hormona, kao i komponente metaboličkog sindroma, no nije utvrđen neki specifični predložak tih promjena vezano za pojedinu dijetu.
Dakle, čini se da je strategija smanjenja unosa ugljikohidrata bolja od restrikcije masti. Na ovaj način bi se lakše održao gubitak kilograma i spriječile kardiovaskularne bolesti. Međutim, budući da restrikcija ugljikohidrata nosi sa sobom zdravstvene posljedice možda je najbolje posegnuti za dijetom s niskim glikemijskim indeksom.
