Izloženost psihičkim traumama u djetinjstvu može ostaviti traga na zdravlju krvnih žila kasnije u životu, pokazalo je britansko istraživanje.
Rezultati istraživanja sugeriraju da stres u ranoj dobi može povećati rizik srčanih bolesti jer utječe na funkciju krvnih žila i na krvni tlak i ti negativni učinci mogu se dijagnosticirati već u mladosti.
“Podatke iz istraživanja na životinjama potvrdili smo kod ljudi”, kaže Jennifer Pollock sa sveučilišta Alabama u Birminghamu. Njezin tim proučavao je kretanje krvnog tlaka i druge pokazatelje zdravlja krvnih žila kod tinejdžera te odnos tih promjena i izloženosti stresu u djetinjstvu.
“Kod ljudi koji su imali više stresa u djetinjstvu uočeno je da je ta veza snažnija nego ljudi koji nisu imali stresno djetinjstvo”, kazala je.
Znanstvenici su utvrdili da je na popisu trauma u djetinjstvu koje su povezane s promjenama na krvnim žilama prevodila disfunkcionalnost doma, a slijedili su zanemarivanje i zlostavljanje.
Za potrebe istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Hypertension, Pollock i njezin tim analizirali su od 1989. zdravlje krvnih žila 221 zdravog tinejdžera. Proučavali su pokazatelje zdravlja stijenki krvnih žila uključujući krvni tlak, protok krvi kroz srce, obilježja pulsa i razinu endotelina-1, proteina koji sužava krvne žile i tako povećava tlak.
Stupanj psihičke traumatiziranosti ovisio je o broju traumatičnih događaja pa su tako oni koji su opisali jedan traumatični događaj kategorizirani kao blaga trauma a oni s dva ii više traumatičnih događaja kategorizirani su kao umjerena ili jaka trauma.
Oni s jednim traumatičnim događajem u djetinjstvu imali su razinu endotelina u plazmi prosječno 18 posto veću nego oni bez trauma a oni s dvije ili više trauma imali su razinu endotelina 24 posto višu nego oni bez trauma. Ispitanici s dvije ili više opisanih trauma imali su i povišeni krvni tlak te smanjenu elastičnost krvnih žila.
Pollock je kazala kako bi trebalo utvrditi može li liječenje stresnih epizoda kod djece kasnije utjecati na smanjenje kardiovaskularnih rizika.
“Izloženost psihičkom stresu izaziva biološki odgovor čiji je cilj poboljšavanje prilagodbe izazovima”, kaže Andrea Danese s Instituta za psihijatriju s King's College London. “Iako su biološki odgovori na stres kratkoročno presudni mogu postati pogubni kad se aktiviraju na duga razdoblja”, kazao je.
“Na primjer posrednici imuniteta, uključujući upalne proteine, dugoročno mogu oštetiti krvne žile što vodi aterosklerozi i kardiovaskularnim bolestima.”
