Potrošnja alkohola u EU-u smanjila se za 0,5 litara između 2010. i 2020. Ipak, neke zemlje povećale su konzumaciju, piše Euronews.
Životne navike promijenile su odnos ljudi prema alkoholu. I to na bolje. Zdravstvene vlasti stalno upozoravaju ljude da prestanu piti ili barem smanje količinu alkohola.
Ukupna potrošnja alkohola definira se kao godišnja prodaja čistog alkohola u litrama po osobi u dobi od 15 i više godina. Alkoholna pića se pretvaraju u čisti alkohol. Podaci ne uključuju neevidentiranu konzumaciju alkohola, kao što je domaća ili ilegalna proizvodnja.
U EU-u je ukupna konzumacija alkohola po osobi u dobi od 15 i više godina pala za 2,9 litara u posljednja četiri desetljeća, s 12,7 litara u 1980. na 9,8 litara u 2020., što odgovara padu od 23 posto. Potrošnja bilježi značajan pad između 1980. (12,7 litara) i 2000. (10,5 litara).
Potrošnja alkohola u europskoj regiji WHO-a, koja obuhvaća 53 zemlje uključujući Rusiju i okolne zemlje, pala je s 12 litara u 2000. na 9,5 litara u 2020., što odgovara padu od 2,5 litre (21 posto).
Unatoč ovom padu, Europska regija WHO-a i dalje ima najveću razinu konzumacije alkohola po osobi u svijetu.
Godišnje svaka osoba starija od 15 godina u prosjeku popije 9,5 litara čistog alkohola. To je otprilike 190 litara piva, 80 litara vina ili 24 litre žestokih pića. U 2020. godinu najviše su alkohola konzumirali u Latviji (12,1), a najmanje u Turskoj (1,2).
U prosjeku su građani EU-a konzumirali 9,8 litara alkohola
Njemačka (10,6 litara) imala je najveću količinu konzumacije alkohola, među "velikom četvorkom" u EU-u s obzirom na ekonomiju i broj stanovnika, a slijede je Francuska (10,4 litre), Španjolska (7,8 litara) i Italija (7,7 litara). U Velikoj Britaniji iznosila je 9,7 litara.
Konzumacija alkohola doživjela je pad veći od jedne litre u 14 zemalja, a obrnuto, u 5 zemalja u tom je razdoblju zabilježen porast. Irska i Litva bilježe najveći pad konzumacije alkohola u ovom razdoblju. Pao je za 2,1 litru u obje zemlje, a odmah iza njih su Španjolska i Grčka (obje po 2 litre).
Nizozemska, Francuska, Cipar i Finska također su zabilježile pad veći od 1,5 litara. U Srbiji, Belgiji, Hrvatskoj, Danskoj, Švicarskoj i Njemačkoj količina je također smanjena između jedne i 1,5 litre. Najveći porast imala je Latvija gdje je potrošnja porasla za 2,3 litre. Hrvatska je od 37 zemalja, na 20. mjestu.
Bugarska (1,4 litre), Malta (1,1 litra), Rumunjska i Poljska (obje 1 litra) također su pokazale znatan porast. Porast je bio iznad 0,5 litara u Norveškoj, Italiji i na Islandu.
Muškarci se češće opijaju
Konzumacija alkohola bitno se razlikuje prema spolu i obrazovanju. Umjesto količine, ispituje se udio onih koji povremeno piju. To je udio odraslih osoba u dobi od 18 i više godina koje su izjavile da su popile 60 grama ili više čistog etanola jednom prilikom u zadnjih 30 dana. To je jednako 6 ili više pića.
U 2019. godini, gotovo jedna od pet odraslih osoba (19 posto) prijavila je epizodno opijanje barem jednom mjesečno u zemljama EU-a, udio koji je ostao stabilan od 2014. godine.
U svim zemljama, muškarci su češće više opijali. U 2019. godini, u prosjeku u zemljama EU-a, 26,6 posto muškaraca prijavilo je povremeno opijanje barem jednom mjesečno u usporedbi s 11,4 posto žena.
Najveći udio epizodnog opijanja kod muškaraca zabilježen je u Rumunjskoj (55,2 posto). Ta je stopa bila iznad 35 posto u Danskoj, Luksemburgu, Njemačkoj i Belgiji. Hrvatska je na 16. mjestu.
Žene u Danskoj, Luksemburgu, Njemačkoj i Irskoj imale su najviše stope teške epizode opijanja, koja je bila iznad 20 posto.
Omjer teških alkoholičara među muškarcima i ženama pokazuje rodni jaz. U 2019. to je bilo 2,33 u EU-u, što znači da je bilo 2,33 muškaraca alkoholičara na jednu ženu alkoholičarku. Taj omjer bio je najniži u Irskoj (1,46), Islandu (1,63) i Njemačkoj (1,74).
Turska i Cipar bili su izuzetak u jazu u konzumaciji alkohola prema spolu, gdje je taj omjer bio veći od 8.
Više se opijaju manje obrazovani
Razina obrazovanja također je važna kod opijanja. Osobe s nižim stupnjem obrazovanja nemaju veću stopu epizodnog opijanja u zemljama EU-a, osim u Latviji.
U prosjeku, 12,5 posto ljudi s obrazovanjem nižim od višeg srednjeg obrazovanja prijavilo je epizodno opijanje, u usporedbi s 20 posto ili više ljudi s najmanje višim srednjim obrazovanjem (22,3 posto) ili tercijarnim obrazovanjem (20,2 posto). Te razlike značajno odražavaju veću kupovnu sposobnost.
"Alkohol je pristupačniji ljudima s višim obrazovanjem i višim prihodima. Međutim, kada se gleda na štetu uzrokovanu alkoholom, teret je veći na ljudima s nižim socio-ekonomskim statusom", OECD-ovo 'Zdravlje i stanje zdravlja u EU ciklusu' -2022' pronađeno izvješće.
POGLEDAJTE VIDEO: Na Bundeku potpuno ludilo! Hitna intervenirala čak 5 puta zbog trovanja alkoholom
