Kada cjepivo protiv koronavirusa bude dostupno u Hrvatskoj, prioritet će imati zdravstveni djelatnici te zaposleni u ustanovama za starije i nemoćne.
Nakon njih slijede osobe starije od 60 godina, potom oni s rizičnim oboljenjima, neophodni radnici koji zbog posla ne mogu ograničiti kontakte, a zatim ostali - pedesetogodišnjaci, četrdesetogodišnjaci, tridesetogodišnjaci pa mlađi.
Cilj je stvoriti procijepljenost koja će dovesti do tzv. imuniteta krda. No, što je s djecom, skupinom koja se spominje kao jedna od najčešćih prijenosnika zaraze?
Kod njih su simptomi covida-19 uglavnom blagi, a teža oboljenja su jako rijetka. Djeca nisu na listama prioriteta, njihovo se cijepljenje ne potiče, a prva cjepiva na njima nisu ni testirana.
Poznati imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača za Slobodnu Dalmaciju je objasnio zašto nas to ne bi trebalo zabrinjavati.
Imunitet zajednice štiti djecu
"Cijepljenje ima dva temeljna cilja: prvi da pruži individualnu zaštitu, a drugi da se postigne imunitet zajednice. Nikada se može cijepiti sve u populaciji. Oboljeli od karcinoma koji su na kemoterapiji imaju toliko nisku razinu leukocita da njihov organizam imunošću ne može odgovoriti na cjepivo. Tu su i oni sa nasljednim bolestima sa imunodeficijencijama. Kad se cijepi 70 posto populacije, dolazi do imuniteta zajednice, i onda on štiti i ljude koji se nisu cijepili", rekao je imunulog.
Trobonjača dodaje da liječnici pri odlučivanju koga cijepiti biraju one kojima je važna i individualna zaštita jer ih virus može životno ugroziti, a djeca lako prebole covid-19 ili su asimptomatski slučajevi. Logično je, tvrdi, da se prvo zaštite najstariji, potom osobe koje boluju od dijabetesa, hipertenzije, kroničnih plućnih, srčanih i bubrežnih bolesti, a zatim i godišta mlađa od 60 godina. Tako će se postupno postići imunitet zajednice koji će štititi djecu i one koji se ne mogu cijepiti.
"Prema do sada dostupnim podacima djeca u Hrvatskoj u ovoj epidemiji ne igraju veliku ulogu: nisu ni žrtve niti su ključni u prijenosu virusa", izjavio je imunolog za Slobodnu.
Dokaz su rezultati brzih antigenskih testova koje Grad Zagreb od ovoga tjedna provodi u osnovnim i srednjim školama. Naime, među prvih 500 testiranih, samo je osam učenika bilo pozitivno.
Bez brzanja
Iako prva cjepiva nisu testirana na djeci, to ne znači da znanstvenici ne traže najbolje načine da zaštite i njih. Prvenstveno ne žele brzati kada je riječ o cjepivu za djecu.
Znanstvenici žele otkloniti opasnost od pojave višesistemskog upalnog sindroma (MIS-C) koji je kod najmlađih znao dovesti do komplikacija. Stopa oboljenja od MIS-C sindroma zasad je izrazito niska, samo dva slučaja na 100.000 zaraženih, no stručnjaci strahuju da bi cjepivo moglo povećati taj broj. Dok farmaceutske tvrtke ne pronađu rješenje imunizacija među djecom bit će na čekanju.
