Loša organizacija rada, šef koji nema razumijevanja ili prevelika vlastita očekivanja - podloga su za ovaj sve češći poremećaj, a zanimljivo je da su najrizičnija skupina upravo - liječnici.
Iako je Hyelim na godišnjem odmoru dobro joj je poznat burnout sindrom od kojeg pate i Hrvati.
"Nekad kad imam puno posla neda mi se uopće ustati iz kreveta, imam nesanicu, znoje mi se dlanovi", kazao je Hyelim Kim, Južna Koreja.
Mada ga ne zovu tako, na poslu, izgaraju i hrvatski radnici.
Burnout sindromu najčešće su izloženi oni koji rade s ljudima i pritom su izloženi tuđoj patnji, pa studije pokazuju da čak 30 posto liječnika i samo doživi ove simptome.
"Glavobolja umor, nemogućnost opuštanja, nesanica, loše raspoloženje, a dugotrajni stres dovodi do fizičkih promjena, tako da se može pojaviti povišen krvni tlak, gastritis, čir na želucu", izjavio je Goran Arbanas, psihijatar.
Uz liječnike dugotrajnom stresu često su izloženi i: nastavnici, vatrogasci, policajci, novinari, socijalni radnici i manageri, no htjeli mi to priznati ili ne, nijedna profesija nije izuzetak.
Sindrom izgaranja na poslu često se poistovječuje s umorom ili depresijom, no ako vam se od same pomisli na posao oznoje dlanovi - možda je riječ upravo u burnoutu.
"Prevencija burnouta, odnosno svake stresne situacije je da uspijemo izgraditi život i izvan posla, odnosno da imamo neki svoj hobi, da imamo obitelj u kojoj dobro funkcioniramo, i aktivnosti u kojima se možemo opustiti, u kojima možemo zaboraviti na posao", dodaje Arbanas.
Jer na posao doista ponekad treba zaboraviti - ma što vaši šefovi mislili o tome.