Europsko je istraživanje o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (European School Survey Project on Alcohol and Other drugs – ESPAD), provodi se svake godine od 1995. među 15 i 16-godišnjacima. U njega je uključena i Hrvatska.
Danas su predstavljeni nacionalni rezultati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je u istraživanje uključeno 2558 učenika. Pozitivne promjene vezane su uz pušenje učenika, kao rezultat mjera europske politike vezanih uz duhan. 37,9% hrvatskih učenika reklo je da nikad u životu nije pušilo cigarete, dok je 62% njih imalo to iskustvo. Prema rezultatima 2015. godine, 33% učenika u dobi 15-16 godina su pušači, što nas stavlja na sami vrh među 48 zemalja koje sudjeluju, zajedno s Italijom, Rumunjskom i Bugarskom.
Prvu cigaretu najviše učenika zapalilo je u dobi od 13 godina. Broj mladića koji puše na dnevnoj bazi je i dalje viši u odnosu na djevojke. U posljednjih dvadeset godina smanjila se spolna razlika. Iako se u Hrvatskoj zakonski ne smiju prodavati duhanski proizvodi maloljetnicima, čak 72% učenika izjavljuje da lako ili vrlo lako može nabaviti cigarete.
Podaci o konzumiranju alkohola pokazuju da je 92 posto učenika probalo alkohol, u zadnjih 30 dana pilo ga je 54,3 posto, dok je pijanstvo iskusilo njih 15,7 posto. Da je u jednoj prigodi popilo pet i više alkoholnih pića izjavilo je čak 46,8 posto učenika, pa je Hrvatska po tome na visokom petom mjestu među ESPAD zemljama.
Uporaba psihoaktivnih droga stabilna je prvi put od 2003. Hrvatsku učenici se prema konzumaciji ilegalnih droga u životu nalazi iznad europskog prosjeka pa tako 22% učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu. Najučestalija droga koju konzumiraju je kanabis.
42% smatra da lako ili vrlo lako mogu nabaviti kanabis, a procjena dostupnosti drugih droga je ipak niža: ecstasy (17%), kokain (14%), amfetamini (16%), metamfetamini (11%) i crack (12%). Prosječno češće koriste i nove psihoaktivne droge.
Pušenje
Ovaj put se istraživala i svrha i količina korištenja interneta među mladima, s naglaskom na šest aktivnosti: društvene mreže, traženje informacija, ‘preuzimanje sadržaja’, internetsko igranje igrica i kockanje te kupovina i prodaja putem interneta.
Po tome se prate rezultati na europskoj razini. Djevojke koriste društvene mreže više od mladića, dok mladići više igraju internetske igrice (39% u odnosu na 6%). Mladići su također više kockali za novac u posljednjih 12 mjeseci (33% u odnosu na 4%) – udio za mladiće iznad europskog prosjeka.
Grupa ESPAD naglašava zabrinutost zbog sve veće popularnosti internetskog igranja igara i kockanja zbog problema povezanih s njima kao što su dugovi, psihološki problemi i društveno nepovoljniji položaj.
"Istraživanje o štetnim navikama srednjoškolaca daje nam mogućnost da pratimo pojavnost negativnih pojava kod naših adolescenata, da se uspoređujemo sa zemljama u okruženju i pratimo trendove. Po većini pokazatelja mi smo negdje u prosjeku ili nešto iznad", rekao je v.d. ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Trebali bi se zamisliti nad time što i kako dalje, te usmjeriti aktivnosti svih Vladinih resora koje mogu utjecati na smanjenje negativnih navika naših adolescenata, poput bolje kontrole provedbe odredbi o zabrani prodaje cigareta, kaže Capak.
