Ćelavost. Problem je to s kojim se prije gotovo 200 godina nosio i sam ban Josip Jelačić skrivajući je ispod svoje krznene kape. Problem je to i danas svakog drugog muškarca. Neki od njih pomoć potraže u biljnim pripravcima, dok neki drugi, oni malo dubljeg džepa, idu i na transplataciju kose.
Od srednje škole do staračkog doma - ćelavost ne bira vrijeme. Uzrok su genetika i spolni hormon testosteron.
"Prihvatiš jednostavno. Šta sad? Nemaš kose, Bože moj. Budeš neke druge kvalitete izbacio. Bar znaš da netko nije s tobom zbog lijepe kose", kaže Bruno iz Zagreba.
Za transplantaciju kose u Hrvatskoj potrebno je izdvojti do tri i pol tisuće eura, dok u inozemstvu i do pet puta više.
"Transplatacija kose se bazira na tome da kosa koja raste na stražnjem dijelu glave nikada ne ispada. Ta kosa kad se kolektira mikrokiruški, kad se uzme onaj korijen kose i prebaci ondje gdje je ispala - raste do kraja života", objasnio je estetski kirurg Siniša Glumičić.
Stručnjaci iz Tokija otkrili su mehanizam koji pretvara oštećene matične stanice u folikulama kose u kožu i korak su do pronalska lijeka.
"Na tome rade ne samo u Kini, nego jako puno u Americi, Japanu i Šveđani su jako daleko došli, gdje se koriste matične stanice za izazvati rast kose ili čak kreirati nove folikule iz matičnih stanica. I tu je budućnost", dodao je Glumičić.
No, još uvijek je problem selektivnog uzgoja folikula iz matičnih stanica od čega nas dijeli najmanje desetljeće. Do tada su na izbor losioni, šamponi i dodatci prehrani.
"Ako se radi o androgenoj alipeciji kod muškaraca kod povlačenja zalisaka i osjetnog gubitka vlasi na određenom dijelu vlasišta, onda najčešće i dermatoloti preporučuju liječenje monoksidilom", objasnila je farmaceutkinja Jasminka Vugec Mihok.
Dok god je folikul dlake očuvan protiv ćelavosti ima lijeka. Nakon toga ostaje samo transplatacija ili ćelava glava.
