Osim što bolesnicima značajno smanjuju kvalitetu života, kronične bolesti predstavljaju i velik teret za zdravstvene sustave. U Hrvatskoj oko 80 posto zdravstvenog proračuna, ili oko 15 milijardi kuna, odlazi na liječenje triju kroničnih nezaraznih bolesti: dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i kroničnu opstruktivnu bolest pluća.
U Europskoj uniji svake godine od respiratornih bolesti umre 600 tisuća ljudi, a na liječenje tih bolesti, od kojh su mnoge posljedica pušenja, troši se 380 milijardi eura.
Čak 97 posto novca odlazi na liječenje, a tek 3 posto na prevenciju tih bolesti. Svjesne ogromnog troška zemlje članice pitaju se kako smanjiti ogroman financijski teret i spasiti živote diljem Europske unije?
Odgovori na ova pitanja pokušavali su se pronaći na prvom Summitu o kroničnim bolestima, koji se održao u Bruxellesu početkom travnja.
Više od 450 predstavnika zemalja članica, nevladinih udruga i europskih institucija, koji su sudjelovali na Summitu složili su se kako zemlje trebaju nove pristupe investiranja u zdravlje, koji uključuju dodatna ulaganja u zdravstvene sustave i u zdravlje stanovnika, ali poduzimanje aktivnosti koje će smanjiti nejednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite.
Velik je naglasak stavljen i na prevenciju bolesti kako bi se zdravlje stanovnika produžilo. Budući da je pušenje jedan od glavnih uzročnika kardiovaskularnih i respiratornih bolesti zemljama se predlaže da se usmjere na smanjenje broja pušača.
U tome bi trebala pomoći i nedavno izglasana Direktiva o duhanskim proizvodima, kojoj je cilj raznim propisima smanjiti broj mladih pušača. Povjerenik za zdravlje Europske komisije Tonio Borg, koji je i inicirao održavanje Summita, još je jednom ponovio kako mu je cilj u idućih pet godina smanjiti broj pušača u EU za dva posto. Tako će u skoroj budućnosti na kutijama cigareta osvanuti šokantne fotografije o štetnim posljedicama pušenja, a upozorenja će prekrivati 65 posto površine kutije.
Zemljama se savjetuje i da prevenciju usmjere i na smanjenje broja prekomjerno debelih, posebno se usmjeravajući na debljinu kod djece na način da se promiču zdrave prehrambene navike i povećanje fizičke aktivnosti. Preventivne aktivnosti trebale bi biti i usmjerene i na smanjenje konzumacije alkohola i to naročito kod mladih.
Na Summitu u Bruxellesu sudjelovao je i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Siniša Varga, koji je prošloga tjedna na Svjetski dan zdravlja najavio pokretanje niza preventivnih aktivnosti, i to naročito u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je najveći broj smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih bolesti.
