Kod svih vrsta kašlja preporučljivo je piti mnogo tekućine, osobito tople. Topla tekućina neće samo umiriti suh kašalj, nego će i razrijediti sluz i olakšati iskašljavanje. Najčešće uzroke kroničnog kašlja za Ordinaciju.hr. navela je i pojasnila doc. dr. sc. Suzana Kukulj, specijalist za plućne bolesti, KBC Zagreb.

Najčešći uzroci kašlja

1. Sindrom gornjih dišnih puteva

Kronična upala nosne sluznice, s cijeđenjem sekreta stražnjom stijenkom ždrijela, jedan je od najčešćih uzroka kroničnog kašlja. U stručnoj literaturi naziva se postnazalni drip. Sluz koja se cijedi niz ždrijelo i u zdravih osoba, može se, u slučajevima upale, alergije ili viroze, stvarati u većim količinama te izazvati iritaciju i podražiti receptore za kašalj. U 87 posto pacijenata je sindrom gornjih dišnih puteva uzrok kroničnog kašlja. Tu spadaju: alergijski rinitis, vazomotorni rinitis, nealergijski rinitis s eozinofilijom (NARES), bakterijski sinusitis, rinitis kao posljedica deformacije septuma nosa ili rinitis zbog izlaganja kemikalijama.

2. Astma

Astma se često prezentira kašljem, a postoji varijanta astme kojoj je jedini simptom kašalj.

3. GERB

Kašalj se kod osoba s GERB-om (gastroesofagelana refluksna bolest) javlja zbog:

1. Vraćanje kiseline iz želuca u jednjak stimulira receptore za kašalj preko živca zvanog vagus.

2. Aspiracija (udisanje) mikročestica hrane iz jednjaka u pluća i bronhe dovodi do refleksnog kašalja.

Postoji i takozvani 'tihi GERB', odnosno vraćanje kiseline iz želuca u ždrijelo, koje bolesnik ne osjeća, a izaziva kronični nadražaj i kašalj, ali bez simptoma žgaravice i kiseline. Stručnjaci u svijetu smatraju da je 'tihi GERB' u 75 posto slučajeva uzročnik kroničnog kašlja. U tim slučajevima se preporučuje iskustvena terapija refluksa, uz strogo pridržavanje režima prehrane!

4. Ostali uzroci

U pet do deset posto slučajeva kašalj je posljedica: tumora bronha, kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), stranog tijela u dišnim putevima, insuficijencije srca, sarkoidoze, hripavca, tuberkuloze.

Pretrage i liječenje

Ukoliko kašalj traje dulje od sedam dana, bolesnik se mora javiti liječniku. Također, ako je kašalj praćen povišenom temperaturom, ako je sluz koju iskašljava žuto-zelena ili krvava, kada istodobno postoje problemi s disanjem, bolovima u prsima ili ubrzanim kucanjem srca, malaksalošću, konstantnim umorom te oslabljenim apetitom.

Bolesnik treba liječniku naglasiti ako boluje od neke bolesti koju trenutno ne povezuje s kašljem. To su npr. bolesti srca i bubrega, te neki tumori u području prsnog koša (medijastinuma).

Bitno je naglasiti da je kašalj simptom bolesti, a ne bolest za sebe, te je zbog toga potrebno utvrditi uzrok, što nije uvijek jednostavno.