Sedam glavnih krivaca za slabo pamćenje

Po tko zna koji put ste ključeve automobila ostavili kod kuće, jedva se možete sjetiti što ste sinoć večerali i zaboravili ste otići na dogovoreni termin kod liječnika, opet?

3.6.2014.
10:06
VOYO logo

Suprotno onome što neki ljudi misle, slabo pamćenje ne dolazi nužno s godinama. Bez obzira imate li 16 ili 60, ako slabo pamtite i to vas često ometa u obavljanju svakodnevnih zadataka, nemojte to olako shvaćati. Evo sedam glavnih krivaca za loše pamćenje.

Depresija

Kad su ljudi depresivni može im biti teško usredotočiti se zbog zaokupljenosti negativnim osjećajima. Nažalost, nitko nije izuzet od depresije, a to se može dogoditi i djeci koja su često izložena stresnim situacijama. Ima više uzroka depresiji, a neki od njih su smrt voljene osobe i nedostatak zahvalnosti od strane članova obitelji. Negativne emocije uključuju bijes, strah, tjeskobu..., a sve to može uzrokovati loše pamćenje i probleme s koncentracijom. Bez obzira koliko se ljudi koji pate od depresije trudili, zbog opsjednutosti negativnim emocijama i bolnim situacijama u životu, koncentracija i pamćenje je za njih veliki izazov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mentalna konfuzija

Većina ljudi ima naviku multitaskinga s nadom da će stvari obavljati što je brže moguće. Dok ovo može za neke biti uzbudljiv izazov, neke to može dovesti do mentalne konfuzije i stresa. Njihov um postane preopterećen stvarima koje trebaju obaviti što dovodi do mentalnog stresa, slabe koncentracije i nemogućnosti pamćenja.

Nemogućnost izražavanja emocija

Mnogi pojedinci su sami sebe istrenirali da sakriju prave osjećaje iz straha, srama ili ponosa. Takvi ljudi imaju tendenciju zanemarivati emocionalni aspekt života, tako da više nisu u kontaktu sa svojim osjećajima i mislima. Iako ta praksa pomaže ljudima da dobro obavljaju poslove, čak i kad im je život u kaosu, to može uzrokovati ozbiljne probleme s pamćenjem. Mozak se sastoji od dva dijela - lijevog i desnog. Lijeva strana mozga regulira logiku dok je desna zadužena za umjetničke i emocionalne funkcije. Kad netko koristi obje strane mozga redovito, u stanju je imati osjećaj za ravnotežu u načinu razmišljanja. Potrebno je razvijati logičnu stranu, ali treba raditi i na poboljšanju kreativne strane. Na taj način možete postati osoba s izvrsnim kognitivnim funkcijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zlouporaba opojnih droga i lijekova

Za neke stvari se kaže da su ilegalne ili nezakonite iz očitog razloga - ne služe poboljšanju zdravlja. Nažalost, postoje pojedinci koji se naviknu na takve lijekove ili opijate nakon eksperimentiranja. Nakon što se organizam navikne na te supstance, nakon zlouporabe droga i lijekova, ovisnost može dovesti do pada pamćenja jer te tvari utječu na dio mozga koji je zadužen za kognitivne funkcije. Ovaj je problem moguće riješiti uz prevladavanje ovisnosti.

Pretjerana konzumacija alkohola

Pretjerana konzumacija alkohola može dovesti do brojnih zdravstvenih i mentalnih problema, uključujući i štetu retrospektivne memorije. Pretjerana konzumacija alkohola može dovesti i do nesvjestice te privremenog gubitka pamćenja. Navika ispijanja alkohola dovodi do toga da neki dijelovi mozga dobivaju manje kisika. Tijekom vremena, to stanje može izazvati negativne posljedice na cijeli središnji živčani sustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedostatak tiamina

Tiamin ili vitamin B1, je važan nutrijent potreban za metaboliziranje hrane, za pretvaranje hrane u energiju. Tiamin je jedan od 8 B vitamina koji osigurava normalne funkcije živčanog sustava. Prema riječima stručnjaka, velike količine tog vitamina se nalaze u mozgu. Na taj se način održava proizvodnja neurotransmitera koji utječu na naše raspoloženje, pamćenje, pokrete i misli. Ljudi koji ne primaju dovoljnu količinu tiamina iz prehrane, vjerojatno će patiti od Wernick-Korsakoffog sindroma što je vrsta neurološkog poremećaja koji dovodi do kratkoročnog i dugoročnog gubitka pamćenja. Da bi se spriječilo ovo stanje, važno je da dobivate pravu količinu tiamina, maksimum je 1,2 miligrama za odrasle.

Nedostatak sna

Spavanje pomaže osvježiti tijelo i um, a pomaže i u obnavljanju stanica i tkiva. S nedostatkom sna dolazi i do zaboravljanja i kratkoročnog gubitka pamćenja. Odrasli ljudi bi trebali spavati 7-8 sati kako bi poboljšali pamćenje i spriječili pogoršavanje frontalnog režnja (frontalni režanj je odgovoran i za mišljenje, pamćenje i razum), jer to može dovesti do kognitivnog propadanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
default_cta
Azbuka našeg života
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
default_cta
Volio bih da sam ovdje
VOYO logo