I dok se većina ljudi veseli lijepom vremenu i boravku u prirodi, za alergičare su proljeće i ljeto 'noćna mora'. Svjedoci smo sve češće pojave alergija, osobito kod djece. Kako pomoći mališanima koji pate od peludnih alergija, upitali smo pedijatricu Giovanu Armano.
"Proljetne alergije su alergije uzrokovane peludom biljaka koje se nalaze u okolišu u povišenoj koncentraciji tijekom proljetnih ili ljetnih sezona, a nazivamo ih i polenoze. Koncentracija peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju i vegetaciji. U kontinentalnim krajevima počinje već u veljači uslijed cvatnje ljeske, johe, vrbe, breze, hrasta, bukve. U primorskom pojasu najizraženije je cvjetanje čempresa i masline.
Za vrijeme toplijeg i vjetrovitijeg vremena oslobađaju se velike količine peludi, dok veća kišna razdoblja smanjuju širenje peludi. Najčešće biljke na čiju su pelud alergični odrasli, a i djeca su ljeska, čempresi, joha, jasen, breza, hrast grab, koprive, platana, trave, pitomi kesten, ambrozija i pelin", objašnjava pedijatrica te savjetuje da dobro proučimo peludne kalendare putem kojih se obavještava o periodima cvjetanja pojedinih biljaka na određenom području.
(FOTO: Pexels)
Simptomi alergija na pelud i kako ih izbjeći:
Alergija nastaje zbog preosjeljivosti organizma na određeni alergen, a manifestira se curenjem nosa, kihanjem, kašljanjem, promuklošću, oteženim disanjem, crvenilom, curenjem i svrbežom očiju, peckanjem u grlu te osipima.
Simptomi su vrlo neugodni i uporni, naglašava pedijatrica te dodaje da djeca u čijoj obitelji postoji atopija (alergijska predispozicija) mogu razviti različiti oblike alergijskih bolesti - rinitise, konjunktivitise, laringitise, bronhitise ili dermatitise.
"Ponekad je vrlo lako zaključiti na što je dijete alergično, sezonskim ponavljanjem simptoma. Isti tako, moguće je izbjeći simptome ukoliko promijenimo okoliš, tj krećemo se tamo gdje alergena (polena na koje dijete reagira) nema, što je u većini slučajeva nemoguće", kaže pedijatrica Giovana Armano i dodaje kako su, na žalost, vrlo česte i alergije na više alergena, odnosno više vrsta polena
Da bi se potvrdila ili isključila alergija moguće je dijete testirati. Testiranja se rade na alergološkim ili dermatološkim odjelima bolnica. Najčešće se rade testiranja na koži podlaktice ili se alergija dokazuje iz krvi.
Za uspješno izbjegavanje proljetnih alergena potrebno je:
- Pratiti bioprognozu i peludni kalendar cvatnje, a tijekom najveće koncentracije peludi, prozore u stanu i automobilu držati zatvorene.
- Poželjno je koristiti klimatizacijske uređaje, a filtere redovito servisirati.
- Izbjegavati boravak u prirodi s djetetom u toku najveće koncentracije peludi.
- Odjeću sušiti u stanu, kako bi se izbjeglo unošenje peludi u prostor.
- Za vrijeme vjetrovitih i sušnih dana smanjiti šetnju na najmanju mjeru.
- Kosu je potrebno prati svaki dan jer se na njoj donesu peludna zrnca.
- Izbjegavati provjetravanje prostorija kad je koncentracija peludi najveća.
- Boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer.
Terapija kod alergije
U terapiji se daju antihistaminici (lijekovi protiv alergije) kao sirupi ili kapi te kapi za nos ili sprejevi, kapi za oči, bronhodilatatori i inhalacije.
U težim se slučajevima mora primijeniti kortikosteroid bilo u inhalacijama, bilo na usta, a moguće je da se u stanju pogoršanja da i u obliku injekcije. Hiposenzibilizacija se danas rjeđe primijenjuje, zaključuje dr. Armano.
Pročitajte još:
- Bliži nam se sezona alergija: uz ove trikove zaobiđite šmrcanje i kihanje
- Pitali smo fitoterapeutkinju kako pobijediti napadaj tjeskobe prirodnim putem
- Roditelji, pozor! Novo istraživanje otkrilo kako spriječiti alergije na hranu kod djece
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
