U prekontroliranim slasticama pronađeno je između 686 i 1161 mikrogram akrilamida po kilogramu. Najveća je koncentracija bila u keksima iz BiH, a najmanje u integralnim keksima s marelicom iz Srbije. S obzirom na to da keksi ipak nisu došli na hrvatsko tržište, informacije o spornim akrilamidima Hrvatska agencija za hranu nije objavila.
Početkom listopada objavljeno je kako su akrilamidi pronađeni i u biokeksima za djecu koji su se prodavali i u Hrvatskoj, no ubrzo su povučeni iz prodaje.
Stručnjak za sigurnost hrane Marijan Katalenić objasnio je o kakvoj se tvari radi.
Nalazi se u pečenim proizvodima od brašna
'Akrilamid je potencijalno kancerogena tvar koja nastaje prirodnim postupkom pri pečenju proizvoda od brašna. Gotovo je nemoguće izbjeći nastanak akrilamida pri pečenju, a da bi konačni proizvod imao niske količine pekarska industrija trebala bi promjeniti način proizvodnje i temperature pečenja, no to bi moglo smanjiti količinu proizvoda koji se nude', objasnio je Katalenić za 24sata.
Navodi kako je ograničenje akrilamida tek preporuka s jakom obvezom poštovanja koja nije ušla u Uredbu o kontaminatima.
'Akrilamid je štetno djelovao na živčani sustav radnika u industriji koji su bili izloženi visokim koncentracijama. Tek 2002. otkrili su da ga ima i u hrani, a istraživanja na životinjama pokazala su da može biti odgovoran za nastanak tumora', objasnila je nutricionistica Vitaminoteke Mirja Jošić.
Što je namirnica tamnija, to je veća koncentracija akrilamida
'Akrilamid može nastati u hrani iz njenih sastojaka pri prženju i pečenju. Što je namirnica tamnija, zagoreni tost, tamniji čips, veća je koncentracija akrilamida. Pravilnim postupcima u proizvodnji keksa mogu se postići koncentracije akrilamida niže od 500 mikrograma. HAH je 2015. objavio istraživanje o akrilamidima. Koncentracije u hrani kod nas su znatno niže od europskih i rizik je zanemariv', rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.
Akrilamid je potencijalni kancerogen koji se nalazi u proizvodima koje većina ljudi konzumira svakodnevno, no rizik se smanjuje manjim unosom te tvari.
'Nije jasno je li provedena velika analiza bolesti onih koji jedu pekarske proizvode. Pojavnost zdravstvenih problema i povezanost s potencijalnim kancerogenom bila bi opravdanje za daljnje akcije. Potvrdila bi ili opovrgnula opasnost za čovjeka i kolika je', rekao je Katalenić.
Akrilamidi nastaju prženjem i pečenjem
Najviše akrilamida nastaje u namirnicama bogatim škrobom te onima koje se izlažu temperaturama iznad 120 stupnjeva Celzijevih tijekom duljeg vremena.
Kuhana, poširana ili hrana pripremljena na pari ne sadrži akrilamid jer temperatura termičke obrade ne prelazi 100 stupnjeva, rekla je Jošić.
No, akrilamidi nastaju prženjem i pečenjem. Ima ih u hrani poput prženih krumpirića, čipsa, ali i u kavi. Nalazi se u hrani pečenoj na visokim temperaturama, poput keksa, krekera, žitarica i pekarskih proizvoda.
