Od probavnih smetnji najčešći krivac za pojavu lošeg zadaha su gastroezofagealni refluks ili upale i oštećenja sluznice gornjeg dijela probavnog sustava, koje su često vezane na infekciju bakterijom Helicobacter pylori.
Terapija infekcije H. Pylori provodi se kombinacijom antibiotika (najčešće dva) i nekog lijeka za smanjenje produkcije želučane kiseline, pa govorimo o 'trojnoj terapiji'. Obično se preporučuje tjedan dana piti sva tri lijeka, nakon čega se prekida s antibioticima, a nastavlja još tri tjedna s lijekom za smanjenje lučenja kiseline. Nažalost, H. Pylori pokazuje sve veću rezistenciju na uobičajenu terapiju pa postoji nekoliko modifikacija plana liječenja. Da biste bili sigurni, nakon završenog liječenja napravite pretragu za određivanje prisutnosti helikobaktera. Kao najjednostavniju predložio bih vam 'urea izdisajni test'. Ali ukoliko niste na početku liječenja napravili gastroskopiju, a poglavito ako ste stariji od 40 godina, preporučujem da ju napravite, kako bi se sa sigurnošću utvrdila eventualna prisutnost bakterije, ali i otkrila moguća druga oboljenja tog dijela probavnog trakta, objasnio je dr. Milan Mazalin.
Neugodni zadah može biti uzrokovan i upalnim procesima na zubima, ali vrlo često i skupljanjem gnojnog sekreta uzrokovanog anaerobnim bakterijama duboko u nosu i iza nosa. Još jedan česti uzrok je zaostajanje hrane u dubokim džepovima na tonzilama što se očituje bjelkastim ili žućkastim čepovima. Najbolja terapija je izliječiti odnosno odstraniti takve upalne procese. Prije toga treba detaljno pregledati sve te regije, a to se najbolje radi fiberendoskopskim pregledom gornjih dišnih i probavnih putova kod otorinolaringologa što uključuje nos, otvore sinusa, epifarinks, ždrijelo i grlo, gornji dio dušnika i naravno usna šupljina.
