Dvije osobine prve otkrivaju Alzheimera

Izostanak volje kod takvih pojedinaca da ujutro ustanu iz kreveta smatraju simptomom, a ne uzrokom promjena koje se događaju u njihovu mozgu i koje obično vode u demenciju.

Vjeruju i da jednostavno prisiljavanje osobe da noću spava kraće neće rezultirati manjim rizikom od obolijevanja od ove bolesti.

Američki su znanstvenici ustanovili da je kod osoba prosječne životne dobi od 72 godine koje su tijekom desetgodišnjeg razdoblja neprestano noću spavale više od devet sati mogućnost obolijevanja od Alzeimerove bolesti i od sličnih oblika demencije bila dvostruko veća nego kod ostalih koji su spavali manje od devet sati.

"Starije osobe koje zamijete da u duljem vremenskom razdoblju noću spavaju dulje od devet sati trebale bi se podvrći pregledu koji bi potencijalno otkrio probleme s otežanim pamćenjem i razmišljanjem te s lošijim kognitivnim sposobnostima", kaže voditelj studije dr. Matthew Pase iz bostonskog Sveučilišnog medicinskog centra.

Ranija su istraživanja pokazala i da su česte digresije u govoru kod starijih osoba indicija za blaži kognitivni poremećaj (MCI) koji se može razviti u Alzheimerovu bolest.

Druge su studije pokazale da je konstantno dulje spavanje i kod mlađih ljudi nerijetko znak da u pozadini postoji zdravstveni problem, poput depresije, raka ili neurološkog propadanja.

"Neuobičajeni obrasci spavanja kod osoba treće životne dobi nisu neobični za one koji već boluju od nekog oblika demencije. No naše je istraživanje pokazalo da se promjene u obrascima spavanja kod starijih osoba javljaju puno ranije nego što se pojave simptomi tipični za demenciju, poput gubitka pamćenja", kazala je dr. Rosa Sancho iz britanskog Centra za istraživanje Alzheimera.

"Više informacija o tome na koji način demencija utječe na san jednog bi dana liječnicima moglo pomoći da puno ranije ukažu na problem razvoja demencije nego dosad. U studiji smo koristili informacije što su iz bilježili ispitanici, koje nisu uvijek pouzdane, zbog čega istraživanje treba proširiti", kazala je dr. Sancho.

Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu Neurology.