Izbori su vrlo stresni za političare. Kako se bliži finiš izborne utrke, stres može biti snažniji i izraženiji. Do parlamentarnih izbora sitno brojimo, pa nam je stoga psihologinja Martina Štrk, mag. psih., iz Poliklinike Aviva objasnila kako stres utječe na organizam te je dala savjet političarima kako da ga ublaže.
"Stres je unutrašnje stanje koje se javlja kao odgovor na objektivan događaj koji ga je izazvao, a kojeg nazivamo stresorom. Stres kod sebe možemo prepoznati na različite načine", rekla je psihologinja Štrk za Net.hr te istaknula da se najčešće radi o izvjesnim promjenama na kognitivnom planu, zatim emocionalnom, tjelesnom te ponašajnom planu.
- Promjene na kognitivnom planu uključuju: odsutnost u mislima, teškoće koncentracije, smetnje pamćenja.
- Promjene na emocionalnom planu uključuju: promjene raspoloženja te pojavu neugodnih emocija poput tjeskobe, bespomoćnosti, ljutnje.
- Promjene na tjelesnom planu uključuju: napetost u određenim dijelovima tijela, primjerice prsima, leđima, vratu, grč u želucu, glavobolje, probavne smetnje.
- Promjene na ponašajnom planu uključuju: greške u radu, otežano spavanje, mijenjanje navike hranjenja, više ili manje jedemo i slično.
Kako ublažiti stres?
Psihologinja Štrk je na pitanje koje savjete bi dala političarima kako da smanje stres vezan za predstojeće izbore odgovorila:
"Izvori stresa mogu biti različite stvari i događaji iz naše svakodnevice, posebice ukoliko se radi o velikim i važnim životnim događajima uz koje se vezuju promjene u našim životnim ulogama. Takvi su događaji obojeni neizvjesnošću jer nemamo jasnu povratnu informaciju o njihovom ishodu. Što je ishod neizvjesniji, to je stres obično veći jer imamo smanjeni doživljaj kontrole i sigurnosti. Stoga je važno u trenutcima neizvjesnosti i velikih promjena osigurati vlastitu rutinu u svakodnevici, nešto poznato i sigurno što vraća osjećaj mira i ugode."
Psihologinja Martina Štrk, mag. psih., iz Poliklinike Aviva
"Također, od velike je važnosti na vrijeme prepoznati i osvijestiti postojeće znakove stresa te koristiti suočavanje usmjereno na emocije kako bi se postiglo lakše podnošenje emocionalnog uzbuđenja izazvanog stresnom situacijom. U tome nam mogu pomoći rekreacija, opuštanje te vođenje računa o našim osnovnim fiziološkim potrebama koje često budu zapostavljene u stanju stresa. Znači, osigurati dovoljno sna, ne preskakati obroke, voditi računa o redovitoj prehrani", dodala je stručnjakinja.
Važne tehnike opuštanja
Psihologinja Štrk je preporučila i neke tehnike opuštanja.
"Progresivna mišićna relaksacija je tehnika koja se često koristi u tretmanu osoba koje proživljavaju stres i sa stresom povezane psihičke smetnje jer se efekti opuštanja očituju u čitavom tijelu, od smanjene napetosti mišića i usporenja ritma disanja do regulacije srčanog ritma. To je tehnika opuštanja koja se sastoji od niza vježbi stezanja i opuštanja različitih mišićnih skupina, najčešće njih 16 ili u skraćenoj verziji osam, koja se provodi na način da se u neprekinutom slijedu stežu i opuštaju pojedine skupine mišića, počevši od šaka i donjeg dijela ruke do donjeg dijela noge i stopala", rekla je.
Psihologinja Štrk još preporučuje i vježbu abdominalnog disanja te je objasnila zašto je baš ona korisna kod ublažavanja stresa.
"Uz navedeno, od pomoći može biti i vježba abdominalnog disanja koja uključuje duboko disanje iz trbuha, za razliku od plitkog disanja samo iz prsa. Kada dišemo abdominalno, koristimo dijafragmu, jače širimo svoja pluća te u njih ulazi više kisika za naš mozak i ostale organe. Osim toga, na taj način fokusiramo svoje misli usmjeravajući ih na pravilno izvođenje vježbe te omogućujemo sebi da budemo u trenutku 'ovdje i sada', a ne mislima u budućnosti čije ishode aktualno ne možemo znati", istaknula je stručnjakinja.
POGLEDAJTE VIDEO: RTL Direkt istražio kako stranci doživljavaju izbore: 'Mislim da nas to ne treba zanimati'
