Jedan dio bolesnika sa epilepsijom unatoč liječenju lijekovima i dalje ima napade. Kod takvih bolesnika, s rezistentnim oblikom epilepsije, kojih je čak 25 posto, primjenjuju se kirurške metode liječenja. Kod pacijenata koji ne reagiraju na lijekove operacijom na mozgu mogu se smanjiti ili potpuno zaustaviti epileptični napadi.
Izuzetno je važno da se epileptični napadi zaustave što prije kod djece jer se tako spriječava mentalna retardacija kod mladih pacijenata, upozorio je prof. dr Memet Ozek, voditelj Odjela za pedijatrijsku neurokirurgiju na Medicinskom fakultetu u Acıbadem u Istanbulu, ističući da danas postoje tri metode operacije na mozgu kojima se epileptični napadi mogu smanjiti ili potpuno zaustaviti.
Jedna od operativnih metoda epilepsije koju prof. Ozek primjenjuje na malim pacijentima u Acibadem Altunizade bolnici u Istanbulu zove se „respektivna kirurgija“, a kod koje se uklanja dio moždanog tkiva koji uzrokuje napade.
Prof. Memet Ozek
"Regija koja uzrokuje napad nema nikakvu funkciju. Zbog toga pacijent ne trpi nikakva oštećenja čak i kada se to područje mozga ukloni,” kazao je prof. Ozek i dodao da “broj problematičnih regija može biti velik, pa ih nije moguće sve ukloniti. U takvim slučajevima prmimjenjuje se druga operativna metoda kojom se prekidaju živčani putovi kojima se epileptični napadi šire kroz mozak. Drugim riječima, putanje kojima se epileptični napadi šire kroz mozak prekidaju se kirurškom metodom”.
Kod pacijenata kojima ne odgovaraju spomenute dvije kirurške metode primjenuje se operativna metoda „stimulator vagusnog nerva”, ali stopa uspješnosti je niža u odnosu na druge metode, napominje prof. Memet Ozek. Kod ove metode generator signala prečnika četiri cm postavlja se ispod kože na grudima pacijenta. Kabl baterije se takođe obmotava oko vagusnog nerva s lijeve strane, iz pravca mozga. Kirurg odlučuje kako baterija radi, u kojim intervalima šalje signale mozgu, a ove komande se prenose na bateriju preko računala. Cilj je da se struja koja se prenosi s mjesta nastanka napada pokrije tim signalima.
Odluku o tome odgavala li pacijentu operacija i koju kiruršku metodu primjeniti donosi iskusan, multidisciplinaran tim profesionalaca koji uključuje neurokirurge, neurologe, neuropsihologe i neuroradiologe.
Precizna dijagnoza je izuzetno važna za određivanje odgovarajuće terapije. Snimanje magnetnom rezonancom radi se na početku kako bi se utvrdilo u kojoj regiji nastaju napadi. EEG video-snimanje takođe se koristi radi veće preciznosti. Elektrode se postavljaju na glavu pacijenta i zapis se snima 24–48 sati. Istovremeno se snimaju i video-snimci kako bi se prepoznali nevoljni pokreti na pacijentovim rukama, licu ili ustima. Kada pacijent ima napad, kratkospojna regija u mozgu se utvrđuje metodom mapiranja na računalu.
Epilepsija se dijagnosticira kod jedne na svakih 250 osoba. Uzroci su različiti i manifestiraju se na različite načine: postoje napadi kratkotrajna apstrakcije, ali i oni kod kojih pacijent pada i pjeni na usta. “Međutim, bez obzira na stupanj, svi epileptični napadi imaju jednu zajedničku crtu: pri svakom napadu određeni broj moždanih stanica odumire. Česti napadi, posebno kod djece mogu izazvati ozbiljne probleme, uključujući mentalnu retardaciju”, upozorio je prof. dr Memet Ozek. Zbog toga liječenje treba započeti bez odlaganja.
Prof. Memet Ozek jedan je od vodećih svjetskih pedijatrijskih neurokirurga i donedavni predsjednik Europskog društva za pedijatrijsku neurokirurgiju, a svojedobno je bio i gost predavač u Dječjoj bolnici Zagreb, popularno zvanoj Klaićeva, upravo na temu kirurškog liječenja epilepsije i spastičnosti. Specijaliziran je za dječju neurokirurgiju, osobito kirurgiju duboko smještenih tumora u mozgu (moždano deblo, talamus, hipotalamus), spastičnosti, epilepsije, trauma, urođenih deformacija te za kraniofacijalnu kirurgiju i neuroendoskopiju
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
