Ako ste se ikad zaustavili pred policom u trgovini pokušavajući donijeti odluku koju od ponuđenih vrsta kave, tjestenine, krema, šampona ili nečeg drugog kupiti vjerojatno niste sami. No čini se da prevelik izbor ne stvara tek konfuziju. Prema mišljenju psihologa može doprinjeti i da se osjećamo jadno.
Naime, svaki put kad donesemo odluku brinemo se jesmo li donijeli baš onu najbolju - a što je veći izbor to je i jače kajanje. A kad se ovo zbiva i izvan trgovine pri izborima povezanim uz svakdonevnicu i karijeru može dovesto do razvoja 'nesigurnosti i depresije'.
Sve veći broj mladih ima daleko veću slobodu pri izboru karijere, bliskih veza i drugih važnih odluka nego generacije prije njih. No ovo oslobođenje može dovesti do potencijalno opasnog udaljavanja od obitelji i prijatelja što bi nam inače pružilo podršku u vrijeme krize.
Zbog toga mogu proizaći depresije, tjeskobe, samoubojstva i zloupotreba narkotika, upozorava profesorica Hazel Rose Marcus, sa Sveučilišta Stanford u Californiji i profesor Barry Schwartz s pennsylvanijskog Swarthmore Collegea. U Journal Of Consumer Research pišu: "Došlo je do značajnog rasta slučajeva kliničke depresije, tjeskobnih poremećaja i samoubojstva, i to u sve ranijoj dobi dok su još mladi. Osim toga značajno je veći broj sudenata koji traže pomoć u centrima za savjetovanje. I treće gotovo je opipljiva nelagoda u izvještajima o studentima koji nemaju jasnu ideju što će raditi u životu."
"Čak i u kontekstu u kojem mogućnost izbora potiče slobodu, samostalnost i samopouzdanje ovo nije neupitno dobro. previše mogućnosti može dovesti i do nesigurnosti, depresije i sebičnosti," zaključili su.
