Ako niste primjetili, emocije se lako šire i prenose na druge. To je potvrdilo i istraživanje o društvenim zarazama i tome kako se ponašanje i raspoloženje prenosi s čovjeka na čovjeka. Iako svi volimo vjerovati da kontroliramo svoje osjećaje, dokazano je da osobine i odluke naših prijatelja, a ponekad čak i prijatelja od naših prijatelja, imaju itekakav utjecaj na nas.
Donosimo vam popis pet neočekivanih infekcija i savjete kako se obraniti od njih:
Odluke u restoranu
Večere su sretnije kad ljudi naruče predjela sličnih hranjivih vrijednosti kao i ljudi s kojima dijele stol, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Illonisu.
Ako pazite na svoju težinu, radije prvi naručite hranu da ne padnete u iskušenje i naručite isto što i vaši prijatelji.
Negativno razmišljanje
Brucoši koji su smješteni u sobe s cimerima sklonim negativnim mislima imali su velike šanse da će se i sami zaraziti njihovim crnim mislima nakon svega tri mjeseca provedenih zajedno, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Notre Dame.
Shvatite da tuđi način ramišljanja može utjecati na način na koji se vi nosite sa životnim nedaćama, i na vrijeme se maknite od 'crnjaka'.
Sreća
S druge strane, i pozitivno razmišljanje se lako širi, dokazali su istraživači s Harvarda i Sveučilišta u San Diegu. Kad ste sretni, vaš prijatelj koji živi unutar kilometar i pol od vas ima 25% više šanse da također bude sretan, dok su šanse vaših susjeda za osjećaj sreće veće za čak 34%.
Isto istraživanje dokazalo je da dodatnih 5.000 dolara povećava osjećaj sreće za 2%, što je puno manji dobitak od onog kojeg dobijete kad imate veselog prijatelja od prijatelja, koji vaše raspoloženje može podići za čak 10%.
Prestanak pušenja
Ista ekipa koja je istraživala sreću saznala je tijekom provođenja studije i da kad jedna osoba prestane pušiti, za 36% je izglednije da će se pušenja ostaviti i netko od njihovih bliskih prijatelja ili članova obitelji.
Ovaj slučaj ima i učinak vala, jer čak i poznanik osobe koja je prva prestala pušiti smanjuje šanse da će zapaliti za 20%.
Stres Naš mozak je programiran tako da detektira stres kod drugih ljudi, kao što je ubrzano disanje. To pak povlači za sobom čitav niz naših hormona stresa, a ne trebate čak biti u istoj prostoriji s uznemirenom osobom kako biste i sami počeli osjećati učinke stresa, jer se on može širiti putem elektroničke pošte, sms poruka i društvenih mreža (kratki, odsječni odgovori mogu ukazati da je netko u stisci s vremenom, primjerice). Kad ste pod stresom, osigurajte si dovoljno pauza tijekom dana i sna po noći. To nije sebično, jer na kraju čini dobro svima oko vas.
Šest tjelesnih aktivnosti kojima se možete zaraziti od drugih
Zijevanje, smijanje, svrbež, kašalj, povraćanje i plač su također društveno zarazni. Zijevanje je pak toliko zarazno, ističe psiholog Robert R. Provine, da ćemo zijevnuti kad vidimo, čujemo ili samo čitamo o tome. "Mi se često ponašamo poput životinjskog stada, te nismo pravo svjesni svojeg ponašanja", dodaje Provine.
Znanstvenici smatraju da dijeljenje ovih aktivnosti ima svoju evolucijsku prednost: smijeh je način povezivanja, a češkanje oblik sigurnosne mjere opreza (vaš mozak pomisli kako bi, primjerice, buhe mogle skočiti i napasti vas također). A zijevanje bi moglo označavati način na koji su još pećinski ljudi sinhronizirali svoj raspored spavanja i buđenja.
