Prilagodite prehranu
Novo je istraživanje pokazalo da oko 30 posto srčanih i moždanih udara, te smrtnih slučajeva uzrokovanih bolestima srca može biti spriječeno među ljudima s visokim rizikom ako slijede mediteranski način prehrane, koja se bazira na obrocima s maslinovim uljem, orašastim plodovima, mahunarkama, ribi, voću i povrću. Nastojte jesti više cjelovitih žitarica (smeđu rižu umjesto bijele barem jednom tjedno), voće i povrće, te barem dvaput tjedno masniju ribu (losos, tuna, srdele, skuša, pastva...).
Budite pametna mama
Ako ste u trudnoći imali komplikacija, poput gestacijskog dijabetesa ili visokog krvnog tlaka, važno je posebno brinuti o zdravlju srca. Pokazalo se da žene koje su od tih stanja patile u trudnoći imaju puno veći rizik razviti kardiovaskularne bolesti unutar 10 godina od rođenja djeteta. Zato s liječnikom dogovorite redovita testiranja, poput testiranja glukoze u krvi.
Duboko dišite
Bez obzira radi li se o obiteljskoj drami, poslu ili gužvi u prometu – svi smo izloženi stresu. Važan je način na koji se nosite s njim. Nekoliko minuta dubokog disanja svaki dan može smanjiti razinu stresa. To je važno, jer što manje stresa budete osjećali, vaše će tijelo biti manje podložno upalama. Svakoga dana pronađite vrijeme za opuštanje – slušajte glazbu ili meditirajte.
Više spavajte
Istraživanja su pokazala da žene koje spavaju manje od šest sati noću imaju veći rizik od kalcifikacije koronarnih arterija (što upozorava na buduće srčane bolesti), a samo jedan sat sna više smanjuje rizik za tri posto. Neka vam spavanje bude prioritet.
Svakodnevno budite aktivni
Samo 30 minuta aktivnosti dnevno, poput vožnje bicikla, hodanja, plivanja ili čak plesanja – sve što ubrzava otkucaje srca na najmanje deset minuta – može imati utjecaj na zdravlje srca. Dugotrajno sjedenje povećava rizik od srčanih bolesti. Zato ustanite i malo prošećite svakih sat vremena, bez obzira na sve.
