TEST Grožđe, jagode i salatu kristalku u laboratoriju su čistili na različite načine i potom testirali koliko je na njima ostalo bakterija (napose E. coli), plijesni i kvasaca. Hranu je iz supermarketa donio i sa svojim timom testirao Alan Johnson, ravnatelj Northeast Laboratories, tvrtke koja se bavi mikrobiološkim i kemijskim testiranjem hrane.
REZULTATI
Sve brojke prikazuju broj mikroorganizama na gram testiranog voća ili povrća; sredstva za pranje voća i povrća dostupna su u drogerijama u EU
Jesu li te brojke loše? Teško je reći; ne postoje državni propisi koliko mikroorganizama na neopranu voću i povrću smije biti. Postoje, ipak, propisi vezani uz koliformne bakterije kojih, na sreću, na našoj hrani nije bilo. Johnson kaže da bi količina bakterija na neopranoj salati mogla uzrokovati trbobolju, no ovo drugo je sve u redu.
ŠTO SMO NAUČILI Trljajte Naši podaci pokazuju da su jagode prljavije nakon pranja pod mlazom vode. Zašto? Mlaz vode može gurnuti prljavštinu dublje u voće i povrće a da je ne ukloni. Kako biste očistili voće i povrće, Johnson savjetuje da površinu nježno prijeđete prstima pod mlazom vode u trajanju od minute.
Povećajte toplinu Vruća voda ubija više bakterija od hladne vode; toplina prodire u voće i povrće te pomaže da se uklone zagađivači, kaže Johnson.
Očistite višak Prije pranja odrežite stabljike i oštećene dijelove, gdje često ima prljavštine, a ionako ih nećete jesti, kaže Johnson. Voda bi samo prenijela prljavštinu na one dijelove povrća i voća koje jedete.
Ne treba vam sprej U drogerijama diljem EU i u prodavaonicama u SAD-u mogu se nabaviti posebna, pa i biljna sredstva za čišćenje povrća i voća. (Jedno takvo moguće je naći na DM-ovim policama u Sloveniji.) Ovo koje smo upotrijebili u testu sadrži i antimikrobne kemikalije. Ne treba vam to, kaže Johnson: voće i povrće koje kupite bit će dovoljno temeljito oprati toplom ili hladnom vodom.
