Znanstvenici su ustanovili da osobe koje jedu hranu koja sadrži jestivi oblik nikotina, što uključuje rajčice, krumpir i patlidžane, imaju manje šanse oboljeti od Parkinsonove bolesti.
Ipak, stručnjaci su oprezni jer zapravo nisu sasvim sigurni je li baš jestivi nikotin odgovoran za ovo djelovanje. Naime, trebalo bi istražiti i djelovanje drugih fitokemikalija u povrću, te imati na umu da najveće koristi imaju osobe koje nisu pušači.
'Naša studija je prva koja je istražila vezu između jestivog nikotina i rizika od razvoja Parkinsonove bolesti', rekla je dr. Susan Searles Nielsen sa Sveučilišta Washington u Seattleu.
'Naši rezultati pokazuju da nikotin ima zaštitno djelovanje kad je u pitanju razvoj Parkinsonove bolesti', rekla je objašnjavajući da je nikotin u paprici sličan onome u cigaretama, ali manje toksičan.
U sklopu nove studije analizirali su zdravstveno stanje 490 pacijenata kojima je nedavno dijagnosticirana Parkinsonova bolest. U studiji su sudjelovale i 644 osobe koje nisu patile od spomenute bolesti.
Konzumacija povrća, općenito, nije utjecala na pojavu Parkinsonove bolesti. Međutim, vjerojatnost da će im biti dijagnosticirana Parkinsonova bolest smanjena je kad su ljudi češće jeli povrće koje sadrži male količine nikotina.
Najbolje rezultate imali su oni koji su često jeli paprike, i to uglavnom oni koji nikad nisu pušili ili su pušili vrlo rijetko. Oni koji su jeli paprike barem dva puta tjedno, imali su 30% manje šanse oboljeti od Parkinsonove bolesti.
Iako dokazi pokazuju da je nikotin sastojak koji je odgovoran za ovo pozitivno djelovanje, znanstvenici nisu sigurni da to nije posljedica nekog složenijeg mehanizma, odnosno drugih kemijskih spojeva. Jedna od mogućnosti je i anatabin, spoj koji ima protuupalno djelovanje.
Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest je neurološka progresivna bolest. Pogođen je mali dio mozga, zbog čega dolazi do drhtavice ili tremora, ukočenosti i usporenosti pokreta. Ova bolest živčanog sustava napreduje sporo, ali progresivno, pri čemu dolazi do propadanja važnih živčanih stanica.
Uzrok bolesti nije sasvim jasan, ali simptomi se javljaju zbog neravnoteže molekula prisutnih u mozgu: dopamina i acetilkolina. One prenose poruke između živčanih stanica koje kontroliraju mišićnu funkciju. Kod Parkinsonove bolesti je smanjena količina dopamina, a zbog kemijske neravnoteže živčani signali postaju nejasni.
