Pandemija koronavirusa ponovno je u središte pozornosti stavila epidemiju pretilosti, otkrivajući da pretilost više nije "samo" bolest koja dugoročno šteti, već ona koja može imati izrazito razorne učinke na zdravlje, pa čak i život pojedinca.
Nove studije i informacije potvrđuju sumnju liječnika da ovaj virus iskorištava bolest s kojom se bore zdravstveni sustavi diljem svijeta. Prema najnovijim informacijama Centri za kontrolu i prevenciju bolesti izvještavaju da je 73 posto medicinskih sestara koje su hospitalizirane zbog Covida-19 bilo pretilo.
Uz to, nedavno istraživanje pokazalo je da bi pretilost mogla u budućnosti ometati i učinkovitost cjepiva protiv Covida-19. U početku su liječnici vjerovali da pretilost povećava samo vaš rizik da se ozbiljno razbolite od Covida-19, ali ne šansu da ćete se uopće zaraziti.
Sada, novija analiza pokazuje da pretilost ne samo da povećava rizik od bolesti i umiranja od nove koronavirusne bolesti; pretilost vam, u prvome redu, povećava rizik od zaraze. U ožujku 2020. godine, promatračke studije zabilježile su hipertenziju, dijabetes i bolest koronarnih arterija kao najčešća druga stanja - ili popratne bolesti - u bolesnika s težim oblikom Covida-19.
No, urednici časopisa Obesity prvi su alarmirali, 1. travnja 2020., da će se pretilost vjerojatno pokazati neovisnim čimbenikom rizika za ozbiljnije učinke infekcije koronavirusom. Uz to, dvije studije na gotovo 10.000 pacijenata pokazale su da pretili pacijenti koji imaju Covid-19 imaju veći rizik od smrti u usporedbi s pacijentima s normalnim indeksom tjelesne mase.
Studija objavljena u rujnu 2020. izvijestila je o višim stopama pretilosti kod bolesnika s Covidom-19 koji su kritično bolesni i trebaju respiratot. Iz svih ovih studija postaje nadasve očito da se osobe s pretilošću suočavaju s velikom opasnošću.
Stigma i nerazumijevanje
O pretilosti govore mnogi liječnici, često frustrirani što ih njihovi pacijenti ne doživljavaju ozbiljno kada im propišu plan liječenja u kojemu jedini zakon glasi: "Jedite manje i više vježbajte."
To je također bolest koja fizički uzrokuje probleme, poput apneje u snu i bolova u zglobovima. Također i na nečiji um i duh zbog odnosa društva i medicinskih stručnjaka prema onima koji su pretili.
Liječnici i istraživači već dugo vremena shvaćaju dugoročne posljedice prekomjerne težine i pretilosti. Trenutno znaju da je pretilost povezana s najmanje 236 medicinskih dijagnoza, uključujući 13 vrsta raka. Pretilost može skratiti vaš život i do osam godina.
Unatoč tome što to znaju, američki liječnici nisu spremni spriječiti i preokrenuti tijek epidemije pretilosti. U nedavno objavljenom istraživanju, samo 10 posto dekana medicinskih fakulteta i stručnjaka za kurikulum smatra da su njihovi studenti bili "vrlo pripremljeni" u pogledu upravljanja pretilošću.
Polovina medicinskih škola odgovorila je da je širenje obrazovanja o pretilosti nizak prioritet ili nije prioritet uopće. Izvijestili su da je prosječno 10 sati posvećeno obrazovanju o pretilosti tijekom cijeloga njihova usavršavanja u medicinskoj školi.
A liječnici ponekad ne znaju kako i kada propisivati lijekove pacijentima s pretilošću. Na primjer, na tržištu se nalazi osam lijekova za mršavljenje koje je odobrila FDA, ali samo dva posto pacijenata koji ispunjavaju uvjete dobivaju recepte od svojih liječnika.
Što se događa u tijelu?
Dakle, evo nas, s kolizijom epidemije pretilosti i pandemije Covida-19. Pa, kako točno pretilost stvara ozbiljniju bolest i komplikacije od infekcije koronavirusom? Mnogo je odgovora na ovo pitanje, no počnimo sa strukturom.
Prekomjerno masno tkivo, koje pohranjuje masnoće, stvara mehaničku kompresiju u bolesnika s pretilošću. To ograničava njihovu sposobnost da udahnu i potpuno ispuste puni dah zraka, piše Science Alert.
Disanje zahtijeva više posla kod pacijenta s pretilošću. Stvara restriktivnu bolest pluća, a u ozbiljnijim slučajevima dovodi do sindroma hipoventilacije, što može dovesti do toga da osoba ima premalo kisika u krvi.
A tu je i pitanje funkcionalnosti. Pretilost rezultira viškom masnoga tkiva ili onim što u kolokvijalnom govoru nazivamo "masnoćom“. Tijekom godina znanstvenici su naučili da je masno tkivo štetno samo po sebi. Moglo bi se reći da masno tkivo djeluje kao endokrini organ u potpunosti samostalan. Oslobađa više hormona i molekula koji dovode do kroničnoga stanja upale kod bolesnika s pretilošću.
Kad je tijelo u stalnom stanju upale niskoga stupnja, ono oslobađa citokine, proteine koji se bore protiv upala. Tijelo drže na oprezu i spremno za borbu protiv bolesti. To je sve u redu kada ih drugi sustavi i stanice kontroliraju.
Međutim, kada se citokini kronično spuste, može doći do neravnoteže koja uzrokuje ozljede. Razmišljajte o tome kao o malom, ali ograničenom požaru. Opasan je, ali ne pali cijelu šumu.
Covid-19 uzrokuje da tijelo stvori još jedan požar citokina. Kad osoba koja je pretila ima Covid-19, skupe se dva mala požara citokina, što dovodi do bijesne vatre upale koja oštećuje pluća čak i više nego kod pacijenata s normalnim indeksom tjelesne mase.
Uz to, ovo kronično stanje upale može dovesti do nečega što se naziva disfunkcijom endotela. U ovome se stanju, umjesto da se otvore, krvne žile zatvaraju i sužavaju, što dodatno smanjuje kisik u tkivima.
Također, povećano masno tkivo može sadržavati više ACE-2, enzima koji koronavirusu omogućuje invaziju stanica i započinjanje oštećenja. Nedavno istraživanje pokazalo je udio povećanoga ACE-2 u masnom tkivu, a ne u plućnom tkivu.
Ovo otkriće dodatno jača hipotezu da pretilost igra glavnu ulogu u ozbiljnijim infekcijama koronavirusom. Dakle, u teoriji, ako imate više masnoga tkiva, virus se može vezati i napadati više stanica, uzrokujući veća virusna opterećenja koja ostaju dulje, što infekciju može učiniti težom i produljiti oporavak.
ACE-2 može biti koristan u suzbijanju upale, ali ako se veže na Covid-19, tada ne može biti od pomoći. Novi virus SARS-CoV-2 prisilio je medicinsku struku da se suoči sa stvarnošću koju mnogi liječnici u osnovi poznaju.
Sada je stvarno krajnje vrijeme da educiramo liječnike i pružimo im resurse za borbu protiv pretilosti. Liječnici više ne mogu poreći da je pretilost, jedan od najsnažnijih prediktora za Covid-19 i najmanje 236 drugih zdravstvenih stanja, postala javni neprijatelj broj jedan.
