U europskoj regiji ima oko 60 milijuna ljudi sa šećernom bolesti i taj broj brzo raste. Osobe sa šećernom bolesti suočavaju se s većim rizikom od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući kardiovaskularne komplikacije, sljepoću, amputacije i zatajenje bubrega. Šećerna bolest predstavlja mnoge izazove i zahtijeva prilagodbu i transformiranje zdravstvenih sustava kako bi odgovorili na rastuće prijetnje osobnoj, društvenoj i ekonomskoj dobrobiti.
U Republici Hrvatskoj je 2021. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih preko 500.000! Upravo je na liječenje šećerne bolesti tipa 2 u pretpandemijskim godinama trošen najveći dio godišnjeg proračuna HZZO-a. Od 4,6 milijardi kuna za šećernu bolest, čak se 88,1 posto trošilo upravo na liječenje komplikacija!
Omogućavanje osobama koje žive sa šećernom bolesti ili onima s visokim rizikom od razvoja šećerne bolesti da upravljaju svojim stanjem pomoću integriranih digitalnih rješenja podržat će dugoročne promjene. Digitalna transformacija dijabetičke skrbi ima potencijal: osnažiti sustave da upravljaju troškovima i učinkovito angažiraju svoje resurse; poboljšati kvalitetu i kontinuitet skrbi za osobe sa šećernom bolesti (uključujući smanjenje geografskih prepreka dostupnosti skrbi); omogućiti bolje upravljanje i planiranje politika u područjima izvan okvira šećerne bolesti; te konačno, poticati inovacije i suradnju među liderima u zdravstvenoj industriji kako bi razvili proizvode i rješenja za potporu dijabetičke skrbi.
Tehnologije koje mijenjaju život
Najnoviji medicinski uređaji poput senzora za mjerenje razine glukoze mogu poboljšati kvalitetu života ljudi i pomoći usmjeravanju ka boljem načinu života za osobe sa šećernom bolešću, neovisno o tipu. Što ako bi analiza podataka koje ti uređaji generiraju mogla ubrzati sve te prednosti? Liječenje šećerne bolesti – s više od 400 milijuna ljudi koji danas žive s tim stanjem – predstavljaju ogromnu priliku za AI tehnologiju. Big Data / podaci koji dolaze iz modernih sustava za praćenje razine šećera u krvi mogu se kombinirati s drugim čimbenicima vezanim uz pacijenta kao što su prehrana, razina tjelesne aktivnosti i lijekovi koje pacijent primjenjuje.
Health Hub kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju, koji kontinuirano promiče implementacije digitalnih rješenja i podatkovnu (r)evoluciju u zdravstvu na dobrobit boljih humanih, ekonomskih i kliničkih ishoda, kroz Special Policy Report - „PAMETNO“ sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave u okviru serije stručnih članaka o najnovijim globalnim / europskim zdravstvenim politikama vezanim uz medicinske tehnologije, Big Data i AI u dijabetičkoj skrbi, te niz intervjua stručnjaka iz našeg zdravstvenog ekosustava, pokušao je doći do zaključaka kako učiti na temelju najboljih globalnih praksi te iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav.
Našem pozivu na sudjelovanje odazvali su se predstavnici Ministarstva zdravstva, Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma HZ-a, Hrvatski savez dijabetičkih udruga, Zagrebačko dijabetičko društvo, autentični predstavnici pacijenata i portala za pacijente (nainzulinu.com) kao i konzultanti za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, kako bismo svi u zajedničkom dijalogu detektirali moguća rješenja ka boljim ishodima liječenja i modernim zdravstvenim politikama kada govorimo o „pametnoj“ skrbi šećerne bolesti, po uzoru na globalne lidere.
Isplativost primjene ovakvih sustava
Kada je riječ o šećernoj bolesti, HZZO je više puta na stručnim skupovima isticao hvalevrijednu činjenicu da je preko 10.000 pacijenata sa šećernom bolešću tipa 1. dobilo mogućnost korištenja modernih digitalnih tehnologija za kontinuirano mjerenje glukoze, kako bi se omogućio bolji nadzor bolesti i postigli bolji ishodi liječenja. No postoji još prostora za sinergiju kontrole nepotrebnih troškova i komplikacija paralelno s postizanjem boljih kliničkih ishoda upravo kroz investiranje u nove tehnologije i data-driven dijabetičku skrb, posebice za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koji su na inzulinu.
“Kada govorimo o modernoj tehnologiji, ona je zasigurno svojevrsna revolucija u dijabetologiji! Uvelike je pridonijela boljoj regulaciji šećerne bolesti, a siguran sam da će u budućnosti regulacija biti još lakša, a siguran sam da će i moderna tehnologija zbog cijene i veće primjene biti još dostupnija”, za Health Hub je izjavio prof. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac te savjetnik ministra zdravstva i koordinator Ministarstva zdravstva za dijabetologiju.
“Život sa ovom modernom tehnologijom je kao da ste u mračnoj sobi upalili veliko i jarko svjetlo, a do sada ste po njoj „bauljali“ sa malim plamenom svijeće. Senzori su u dijabetičkom svijetu najveći izum nakon inzulina”, vrlo slikovito ilustrira Davor Skeledžija, osoba sa tip 1 šećernpm bolesti, urednik portala naInzulinu.com, dugogodišnji volonter društva “Veliki za Male sa šećernom bolešću”, bivši predsjednik Zagrebačkog dijabetičkog društva, bivši član izvršnog odbora Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga te član HZZO povjerenstva za Opća i medicinsko-tehnička pomagala.
„Prema sada već brojnim studijama i prikupljenim podacima iz registara korištenje CGM uređaja unaprjeđuje metaboličku kontrolu šećerne bolesti što je vidljivo prema smanjenju vrijednosti HbA1c, smanjenju broja i duljini trajanja hipoglikemija te povećanju vremena provedenog unutar ciljnih vrijednosti glikemije. Pri tome, osobe koje teško postižu regulaciju glikemije i imaju veće početne vrijednosti HbA1c najuspješnije postižu ove ishode. Stoga i najnovije smjernice daju preporuku prema kojoj je samokontrola glikemije primjenom sustava za kontinuirano mjerenje glukoze sastavni dio učinkovite terapije pacijenata koji uzimaju inzulin i preporuča se njeno redovito provođenje. Objavljene su brojne farmakoekonomske analize koje ukazuju na isplativost primjene ovakvih sustava u odnosu na primjenu postojećih pomagala za samokontrolu. One su bile poticaj osiguravateljima u većini europskih zemalja za uvođenje takvog sustava na listu pomagala“, izjavila je dr. Tereza Šarić (Promeritus savjetovanje), konzultantica za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva s velikim iskustvom na području dijabetičke skrbi.
Spremnost za usvajanje novih tehnologija
Dr. Ivana Pajić Portolan, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva istaknula je: “Usmjereni smo digitalnu transformaciju zdravstvene skrbi temeljenu na podacima i praćenju ishoda. Upravo omogućavanjem novih digitalnih tehnologija, uvođenjem registra, učinkovitijim korištenjem podataka iz CEZIH-a i preventivnih panela, želimo kroz upravljanje podacima olakšati praćenje ishoda liječenja, bolji nadzor bolesti i manje komplikacija koji opterećuju pojedinca, zdravstveni sustav i zajednicu.“
„Napredak moderne terapije danas omogućuje da se oboljelima od šećerne bolesti tipa 2 u liječenje uključi različita paleta peroralnih i injektibilnih lijekova, prije nego im se propiše inzulin. No činjenica je da u Hrvatskoj velik broj bolesnika s dijabetesom tipa 2 koristi inzulin. Nijedna zemlja, pa tako i naša, ne može u zdravstvenom proračunu „pokriti“ da se i tipu 2 na inzulinu svima omoguće, primjerice, senzori. No, uz određene indikacije koje bi postavila struka, bolesnicima koji su motivirani, fizički aktivni, zbog prirode posla, zbog nedovoljne regulacije bolesti unatoč njihovom aktivnom angažmanu, itd., imalo bi smisla proširiti indikacije HZZO-a, upravo radi bolje kontrole bolesti i smanjenja komplikacija, a time i manjih troškova za proračun“, izjavila je za Health Hub prim. dr. sc. Andreja Marić, dr. med., spec. interne medicine, subspec, endokrinologije i dijabetologije iz Županijske bolnice Čakovec, koja je ujedno i zastupnica u Hrvatskom saboru te članica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Zdravstveni djelatnici pokazali su spremnost za usvajanje novih tehnologija poput senzora i povezanih aplikacija, ukoliko ih one dodatno ne opterećuju i pomažu im u upravljanju skrbi zajedno sa njihovim pacijentima. Osobe sa šećernom bolesti također su uvidjele da ovakav kontinuitet skrbi, uključujući telemedicinsku ili digitaliziranu skrb, ima potencijal poboljšati kvalitetu njihovog života. Ovakvi moderni sustavi pružanja skrbi imaju potencijal poboljšanja učinkovitosti i potrošnje, pružajući pritom prilagođenu, personaliziranu skrb.
Ovakvi primjeri dobrih praksi uvođenja modernih tehnologija u zdravstvo pokazuju kako pravovremeno prepoznajemo, pa i predvodimo u određenim područjima na EU razini. Usmjereni smo digitalnu transformaciju zdravstvene skrbi temeljenu na podacima i praćenju ishoda, no ovo je za svaku državu, pa tako i za Hrvatsku, dugačak put. No svakako je vrijeme za prvi korak na tom putu, poput proširenja dostupnosti senzora najpotrebitijim osobama sa šećernom bolesti tipa 2!
