Gospođa Dubravka Vizek prije 14 godina počela je primjećivati da s njezinom majkom nešto nije u redu. Kolači koje je inače savršeno radila, postali su nejestivi. Znala je otići do dućana i zalutati.
"Ona nije više znala s novcima, nije znala skuhati si, a što je vrijeme išlo dalje, ona je sve manje poznala stvari", kaže Dubravka.
Dijagnoza - Alzheimerova bolest. Nakon toga uslijedili su bolni trenuci za njezinu obitelj.
"Znala je odlutati i nikad nismo znali kad će se vratiti doma i da li će se vratiti i to je najveći problem kod Alzheimera, što vi ne znate. Imala je papirić sa svojim podacima, ali kad netko sjedi u parku na klupi, to nije garancija da će netko drugi pogledati u džepić", ispričala je Dubravka.
Kaže, kroz sve ovo vrijeme, naviknula je to slušati. Njezina majka danas ima 83 godine. Prijatelje više ne prepoznaje, članove obitelji tek povremeno. "Ona me gleda i veli - pa ja nemam djece, ja nisam nikad ni imala djece".
Ovaj slučaj samo je mali dio zastrašujuće statistike. U Hrvatskoj s demencijom živi više od 86.000 osoba, a u svijetu gotovo 50 milijuna. To je više od populacije Španjolske, a procjenjuje se da će se do 2050. brojka gotovo utrostručiti.
"Radi se o tipičnoj bolesti starije životne dobi ili treće životne dobi, a ljudski vijek je i dalje u produljenju. Mi svjedočimo tome svaki dan da društvo postaje sve starije i starije", objasnio je Ninoslav Mimica, predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest.
Alzheimerova bolest najučestaliji je oblik demencije. Simptomi su gubitak pamćenja i orijentacije, poteškoće u koncentraciji i jeziku. Ona nastaje jer moždane stanice odumiru, no još uvijek se ne zna zašto. Lijek ne postoji. Ali zato su tu ideje i inicijative koje mogu pomoći da se to promijeni.
"Pokušali smo naći poveznicu kako mi možemo sa svojim proizvodima i uslugama, sa svojom mrežom, pomoći u istraživanju da bi se takve bolesti, ako je moguće, prevenirale", rekla je Marija Felkel, članica Uprave HT-a za ljudske resurse.
A to je naizgled jednostavna mobilna igra. Sea Hero Quest zapravo je revolucionarna aplikacija koja može imati velik značaj za čovječanstvo. Podaci prikupljeni igrom snalaženja u prostoru šalju se u institute u svijetu koji istražuju ovu bolest.
"Ako sto tisuća korisnika samo dvije minute igra ovu igru svaki dan, to je ekvivalent 50 godina istraživanja znanstvenika", objasnio je Boris Radošević, urednik Gadgeterije na T-portalu.
Demencija nije nasljedna i može se dogoditi bilo kome. Dubravka, kao i svi ostali vezani za ovu bolest, nadaju se da će tehnologija pomoći u spašavanju uspomena.
