Zajedno s bolestima poput Parkinsonove, HIV-a i određenih vrsta raka, Alzheimerova bolest smatra se jednom od najsmrtonosnijih i neizlječivih bolesti, a medicinski stručnjaci neumorno rade na pronalasku rješenja.

Prema podacima britanskog NHS-a, Alzheimerova bolest je "najčešći uzrok demencije u Ujedinjenom Kraljevstvu", a demencija je naziv za skup simptoma povezanih s padom moždanih funkcija koji može utjecati na pamćenje, mentalne sposobnosti i vještine razmišljanja.

Točan uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, no poznato je da dolazi do nakupljanja proteina u mozgu koji formiraju plakove i zapetljaje te oštećuju moždane stanice.

MOĆNI POKAZATELJ /

Što to sve naš nos skriva? Znanstvenici tvrde da može upozoriti na opasnost od bolesti

Smatra se da starenje, obiteljska anamneza, depresija te stanja povezana s kardiovaskularnim bolestima povećavaju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

Novi pristup liječenju: Nada za Alzheimer je u injekciji

No sada znanstvenici u Španjolskoj tvrde da bi mogli biti na putu prema liječenju Alzheimerove bolesti – koja često dovodi do komplikacija s fatalnim ishodom – pomoću injekcije.

U sklopu studije objavljene u časopisu Signal Transduction and Targeted Therapy, istraživači tvrde da su pomoću nanočestica preokrenuli razvoj bolesti kod miševa, uz vjerovanje da bi se taj proces jednog dana mogao primijeniti i na ljude.

Ove nanočestice, koje su široke otprilike 0,25 posto širine ljudske vlasi, ubrizgavaju se u tijelo i pokušavaju popraviti oštećenja krvno-moždane barijere – područja koje se sastoji od gustih stanica i krvnih žila koje štite mozak.

NIKADA NIJE KASNO /

Jednostavna promjena mogla bi smanjiti rizik od rane demencije: 'To je ključno'

Tehnički gledano, to je područje koje se pogoršava kod Alzheimerove bolesti zbog nakupljanja toksičnog otpada – proteina amiloid-beta – za kojeg se vjeruje da je glavni uzročnik bolesti.

Profesor Battaglia: 'Nanočestice obnavljaju obrambeni sustav mozga'

Za Daily Mail, voditelj studije i profesor Giuseppe Battaglia izjavio je da njihova studija pokazuje da kada popravimo i reaktiviramo krvno-moždanu barijeru, sposobnost mozga da čisti štetne proteine se poboljšava – a s time i njegove funkcije.

Ovaj znanstvenik s Instituta za bioinženjering Katalonije (IBEC) u Barceloni nazvao je studiju “izvanrednom” te istaknuo da bi ljudi mogli imati koristi od nje “u sljedećih nekoliko godina”.

Kaže da su nanočestice zapravo sigurne, medicinski odobrene plastike koje su također bioaktivne.

NOVA STUDIJA /

Neke karijere utječu na mozak: Ova zanimanja mogla bi zaustaviti razvoj teške bolesti

"U Alzheimerovoj bolesti, ova krvno-moždana barijera postaje oštećena, što otežava mozgu da prima hranjive tvari i uklanja otpadne tvari," objasnio je. "Zadatak nanočestica je pomoći zaštitnoj barijeri mozga da ponovno normalno funkcionira."

One se pričvršćuju za stanice i 'podsjećaju' ih kako ponovno pravilno funkcionirati, omogućujući prijenos hranjivih tvari i čišćenje toksina.

Za potrebe studije korišteni su genetski modificirani miševi koji proizvode veće količine amiloid-beta proteina – jer razvijaju kognitivni pad usporediv s Alzheimerovom bolesti – kako bi se ciljano djelovalo na ključni protein LRP1 u barijeri.

Nanočestice obnavljaju funkciju mozga

Taj protein prepoznaje amiloid-beta, veže se za njega i čak ga transportira u krvotok, iako je poznato da taj sustav može zakazati.

Miševi su praćeni nakon što su primili tri doze nanočestica, a tim je otkrio da je količina amiloid-beta proteina u njihovim mozgovima smanjena za 50 do 60 posto. U jednom od eksperimenata, miš star 12 mjeseci (što odgovara 60-godišnjem čovjeku), potpuno se oporavio unutar 18 mjeseci i pokazivao je ponašanje zdravog miša.

Nanočestice zapravo uklanjaju amiloid-beta iz mozga, vraćajući funkciju krvno-moždane barijere kao puta za čišćenje otpada iz mozga.

ŠOKANTNO ISTRAŽIVANJE /

Obični virus pokazuje da je osoba sklonija razvoju teške bolesti? 'Nije potpuno jasno zašto'

"Krvno-moždana barijera funkcionira vrlo slično kod ljudi i životinja, tako da bi njezina obnova mogla donijeti značajne koristi", dodao je profesor. "Sljedeći korak je dovršetak detaljnih sigurnosnih i toksikoloških studija kako bi se osiguralo da je tretman spreman za kliničku upotrebu."

"Ako sve bude prema očekivanjima, rane faze ispitivanja na ljudima mogle bi započeti unutar nekoliko godina, otvarajući vrata potpuno novom načinu liječenja Alzheimerove bolesti – popravljanjem obrambenog sustava samog mozga", zaključio je.

POGLEDAJTE GALERIJU

ZDRAVLJE NA KOCKI /

20 najstresnijih poslova u kojima opstaju samo najjači: Je li vaš na popisu?

POGLEDAJTE VIDEO: Nezaboravan gastronomski doživljaj: Oduševite goste rižotom od cikle s kremom od sira