Anksioznost ili napadi panike često dolaze iznenada sa simptomima koji traju samo nekoliko minuta. Kako bi dijagnosticirali napad panike, liječnici traže najmanje četiri od sljedećih znakova: znojenje, drhtanje, 'plitko' disanje, osjećaj gušenje, bol u prsima, mučnina, vrtoglavica, strah od gubitka razuma, strah od smrti, osjećaj da je opasnost u blizini, ubrzan rad srca (lupanje srca) i snažnu potrebu za bježanjem.

Kognitivna bihevioralna terapija može pomoći osobama s paničnim poremećajem i agorafobijom (strah od otvorenog prostora) dugoročno smanjiti simptome čak u trajanju do dvije godine, prema istraživanju objavljenom u Behaviour Research and Therapy.

'Osobe najčešće brže mogu prevladati napade panike ukoliko zatraže stručnu pomoć pomoć nakon što su doživjeli jedan ili dva napada', kaže psihologinja Cheryl Carmin s University Medical Center Wexner i profesor na Ohio State u Columbusu. Tada će liječnik ili terapeut pitati o simptomima i situacijama kada su se dogodili. Moguće je da zatraži dodatne medicinske pretrage kako bi se isključili drugi zdravstveni problemi.

Stručnjaci savjetuju da se što prije potraži pomoć kako se ne bi stvorile dodatne komplikacije. Naime, osoba kada doživi napad panike pokušava pronaći rješenje kako bi se zaštitila poput, primjerice, izbjegavanja mjesta ili situacija gdje je doživio napad. To može prijeći u naviku koju potom terapeut mora također odagnati.

Naime, nerijetko se događa da ljudi prestanu izlaziti iz kuće ili prestanu raditi ono u čemu su nekad uživali stoga je prijeko potrebno potražiti pomoć prije nego li napadi panike počnu određivati način života osobe.