Otpornost bakterija na jedan od najčešće propisivanih antibiotika, ampicilin, evidentirana je i prije početka njegove primjene na čovjeku, a uzrok bi joj mogao biti dodavanje penicilina stočnoj hrani pedesetih godina prošlog stoljeća zbog ubrzanja rasta stoke, pokazali su rezultati francuskog istraživanja.
"Ostaci antibiotika na poljoprivrednim dobrima iz pedesetih godina, poput tla, vode ili gnojiva, mogli su znatno utjecati na širenje otpornosti na ampicilin, i veći nego što smo isprva mislili", kaže dr. Francois-Xavier Weill s pariškog Instituta Pasteur koji je vodio istraživanje.
"Potrebno je što prije preispitati korištenje antibiotika kod životinja", upozorava Weill.
Početkom studenoga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je stočare da više uopće ne koriste antibiotike u hranjenju zdravih životinja, kako bi se spriječilo širenje otpornosti na tu vrstu lijekova.
Ampicilin je polusintetski penicilin širokog spektra i baktericidnog je djelovanja, a na europskoo je tržište izbačen 1961. Evidentirano je da su prve epidemije što su ih prouzročile bakterije otporne na taj antibiotik kod čovjeka zamijećene nedugo potom, preciznije 1962. godine.
Zaintrigirani podatkom o ovome kratkom razdoblju, francuski su znanstvenici istražili genetska svojstva rezistentnih bakterija.
Ustanovili su da su se "bakterije sa svojstvom raspadnutog genetskog materijala drugih bakterija, što mijenja njihov genetski profil i nerijetko rezultira rezistencijom na ampicilin, neočekivano pojavile već krajem pedesetih godina", stoji u priopćenju Instituta Pasteur.
"Pojava otpornosti na ampicilin može biti posljedica korištenja benzilpencilina ili prirodnog penicilina u prehrani stoke u drugoj polovini prošlog stoljeća", pretpostavljaju znanstvenici.
Vjeruju da se geni otpornosti mogu transferirati između sojeva bakterija kada su izloženi i relativno niskim količinama penicilina, odnosno sličnim dozama koje su se koristile pedesetih godina na životinjama.
Prirodni penicilin, koji je 1928. otkrio Alexandar Fleming i koji se počeo masovno proizvoditi nakon Drugoga svjetskog rata, pedesetih je godina prošlog stoljeća korišten u tovljenju domaćih životinja u Sjevernoj Americi i u Europi. Cilj je bio povećati tržišnu vrijednost mesa.
Danas povećanje otpornosti na antibiotike predstavlja ogroman problem, a "procjenjuje se da će do 2050. od bolesti koje će biti posljedica otpornosti na antibiotike umrijeti više od 10 milijuna ljudi", smatraju autori studije čiji su rezultati objavljeni u stručnome časopisu The Lancet Infectious Diseases.
Pročitajte još:
- Kuru antibiotika ne treba do kraja popiti, tvrdi grupa znanstvenika
- WHO upozorava: koristite zaštitu, gonoreja postaje otporna na antibiotike
- Prekomjerno i pogreško korištenje antibiotika je jedna od najozbiljnih prijetnji javnom zdravlju
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
