Struktura jajnika je izrađena postupkom 3D printanja koristeći želatinu kako bi se stvorila rešetka koja bi mogla držati folikule koje sadržavaju jaja, piše The Independent.
Prostetika umjesto organa mrvaca
Znanstvenici kažu kako bi se ova tehnika mogla jednoga dana koristiti za povrat plodnosti ženama koje su ostale neplodne uslijed tretmana protiv raka.
Uz to, kažu kako bi mogla biti korisna i u dizajniranju brojnih umjetnih organa koji bi se mogli koristiti umjesto presađivanja organa mrtvih ljudi, zbog čega pacijenti moraju ostatak života uzimati imunosupresive.
"Koristeći bioinženjering, umjesto da transplantiramo organe iz leša, stvarat ćemo funkcionalne strukture organa i vratiti pacijentu zdravo tkivo. To je pravi sveti gral bioinženjeringa za regenerativnu medicinu", izjavila je jedna od znanstvenica, prof. Teresa Woodruff sa Nortwestern sveučilišta u SAD-u.
Vraćanje plodnosti nakon kemoterapije
"Najuzbudljiviji dio novog otkrića je to što ćemo biti u stanju izgrađivati jajnike koji bi trebali vratiti plodnost mladim ženama i djevojkama koje su preživjele rak, ali su tijekom tretmana sterilizirane."
"Nikada im do sada nismo mogli vratiti plodnost, no sada će ponovo moći imati endokrinu funkciju, endokrine hormone poput estrogena i progestrona, a jednoga će dana moći imati i svoju djecu."
"To je pravo obećanje ove tehnologije", izjavila je Woodruff.
Dodala je kako su prostetični jajnici pokazali kako imaju "dugoročnu, trajnu fukcionalnost".
Miševi s prostetičkim jajnicima imali zdravo i plodno potomstvo
Ono što je bitno je da su miševi s prostetičkim jajnicima normalno proizvodili mlijeko.
Tako rođeni miševi i sami su se razvili u potpuno zdrave jedinke, s vlastitom reproduktivnom sposobnošću, te su i sami imali zdravo potomstvo.
No potreban je još dodatan rad kako bi se procijenilo hoće li sintetički jajnici funkcionirati kod ljudi jednako učinkovito kao i kod miševa, te da ne postoji rizik od kancerogenih stanica.
Printanje želatinom
Kao materijal je korištena želatina, hidrogel napravljen od kolagena, koji se nalazi u ljudskim kostima i koži te je siguran za uporabu.
"Većina hidrogelova je jako slaba, jer se sastoje uglavnom od vode, te se često uruše sami u sebe", rekla je prof. Ramille Shah, stručnjakinja za znanost materijala u Northwesternu.
"Ali pronašli smo temperaturu na kojoj je želatina u stanju podržavati samu sebe, ne urušava se, te se s pomoću nje mogu izraditi višestruki slojevi. Nitko drugi nije uspio isprintati u tako dobro određenoj i čvrstoj geometriji."
