Više od jednog na četvero ljudi ima vjerojatnost da osjeti napad tjeskobe u nekom trenutku svog života i to dovoljno intenzivno da se može klasificirati kao psihijatrijski poremećaj. Stanje može znatno oštetiti kvalitetu života jer osobe prate napadi panike ili neprestani simptomi nervoze kao što su znojenje, ubrzani rad srca i problemi sa želudcem.

arti-201101050385006Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford u Californiji ustanovili su da stimuliranje moždanih veza unutar strukture sive tvari može spriječiti strah. Testovi na miševima pokazali su da usmjeravanje snopova svjetlosti (uz pomoć optogenetske tehnike) u području amigdale potiče rad mehanizma koji rezultira većom odvažnošću i spremnošću da više riskiraju.

Profesor psihijatrije Karl Deisseroth smatra da se ovim otvara mogućnost tretmana tjeskobnih poremećaja kod ljudi. 'Odjednom su postali daleko opušteniji u situacijama koje bi obično doživjeli kao opasne i zbog kojih bi u prošlosti bili tjeskobni.'

Primjerice, miševi obično izbjegavaju široka polja na kojima je veća opasnost od predatora. No nakon stimulacije mozga njihova spremnost da istražuju otvorena pregledna područja naglo se povećala.

Pulsirajući ove dijelove mozga s drugačijom frekvencijom svjetlosti dobio se suprotan efekt - miševi su odmah postali bojažljiviji i tjeskobniji.

arti-201012170574006 arti-201005190231006