Znanstvenici su otkrili da, kada su dijelovi DNK-a stavljeni pod blagi pritisak, to ojačava protein koji ih gradi. Stručnjaci kažu da se to događa zato što 'reakcija na stres' započinje 'strategijom preživljavanja'.
Međutim, previše stresa je, naravno, loše, tako se povećava rizik od srčanih i drugih teških bolesti. Prethodna istraživanja pokazala su da kronični stres izlaže vaše tijelo nezdravoj, uporno podignutoj razini hormona stresa poput adrenalina i kortizola. Također je povezan s promjenama u načinu na koji krvni ugrušci povećavaju rizik od bolesti srca.
"Ovo nije viđeno prije. Ljudi su uvijek znali da dugotrajni stres može biti štetan. Ali otkrili smo da malu dozu stresa tijelo prepoznaje kao strategiju preživljavanja, a to je dobro. Zbog toga su životinje u potpunosti otporne na stres, baš im to udvostručuje životni vijek. To je poput čarolije", objašnjava profesor Richard Morimoto sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu.
Tim je uvidio da stavljanje mitohondrija - sitnih komadića DNK-a poznatih kao 'elektrana' stanica - pod stres, kod trakavica je ojačalo protein koji ih gradi. Ovo zauzvrat potiskuje štetu koja dovodi do niza degenerativnih bolesti uključujući demenciju, Huntingtonovu i Parkinsonovu bolesti te neuronske bolesti.
Istraživači se nadaju da se rezultati njihovih eksperimenata na životinjama mogu odnositi i na ljude, piše Daily Mail.
"Naša otkrića nude nam strategiju za promatranje starenja ljudi i kako možemo spriječiti ili stabilizirati molekularno opadanje s godinama. Naš cilj nije pokušati pronaći načine da ljude žive dulje, nego da povećaju zdravlje na staničnoj i molekularnoj razini, tako da se raspon dobrog zdravlja ljudi podudara s njihovim životnim vijekom", rekao je profesor Morimoto.
