Opsesivno grickanje noktiju, čačkanje kože, čupkanje kose, grickanje usana i obraza samo su neki od repetitivnih ponašanja usmjerenih na tijelo (BFRBs) koja mogu postati izvor tjeskobe, ali nova istraživanja mogla bi ponuditi nadu za olakšanje.
Iako mnogi ljudi mogu imati jednu od ovih navika u manjoj mjeri, za manji, ali i dalje značajan broj ljudi ponašanje može izazvati vidljivu oštećenje kože - poput ćelavih mjesta, ožiljaka, rana i lezija - i utjecati na njihovo mentalno zdravlje, rekao je Steffen Moritz, voditelj kliničke neuropsihologije na odjelu za psihijatriju i psihoterapiju na Medicinskom centru Sveučilišta Hamburg-Eppendorf u Njemačkoj.
U ekstremnim slučajevima opasna za život
"Zapravo većina ljudi tijekom svog života pokazuje jednu od ovih navika, posebno grickanje noktiju, u nekoj mjeri, ali sve to može postati problematično kad se radi prekomjerno", rekao je Moritz, koji je i sam nekada grizao nokte. "I mnogi od ovih ljudi također imaju paralelne probleme, često kao posljedicu, jer se srame svog ponašanja", rekao je on. "Izbjegavaju intimnost, posebno kod trihotilomanije (čupkanje) ili kod čačkanja kože, kao što je skidanje odjeće pred partnerom." Iako se često krivo percipiraju kao nevažne, ova ponavljajuća ponašanja u nekim ekstremnim slučajevima mogu postati opasna za život. Slučajevi sepse, teške reakcije na infekciju, povezani su s čupanjem kože. A čupanje i jedenje kose doveli su do ozbiljnih problema s trbuhom s fatalnim komplikacijama.
Kognitivna bihevioralna terapija, vođena od strane terapeuta, smatra se najboljim tretmanom za problematične BFRB-ove, napomenuo je Moritz, ali mali probni eksperiment, čiji su rezultati objavljeni u medicinskom časopisu JAMA Dermatology 19. srpnja, sugerira da bi nježna tehnika samopomoći mogla imati neke koristi ako terapeut nije odmah dostupan.
Terapija bi bila idealna, ali malo tko traži pomoć
Često obavijeni sramom i tajanstvenošću, BFRB-ove ne bi trebalo smatrati oblikom samoozljeđivanja ili samomržnje, rekao je Moritz. Oni se točnije razumiju kao način smirivanja i umirivanja živčanog sustava, posebno pod stresom, kako bi se ublažila dosada ili kao oblik nošenja sa snažnim emocijama poput bijesa. BFRB-ovi mogu biti automatski, dok gledate televiziju ili učite, ili namjerniji - na primjer, dok stojite ispred ogledala. "I sam sam grizao nokte, pa se smatram stručnjakom po struci, ali i iskustvom. BFRB-ovi pružaju olakšanje, užitak, tako da postoje mješoviti osjećaji", rekao je. "Stoga je rođena ideja da napravimo nešto što je također ponavljajuće i umirujuće, ali nije disfunkcionalno. Također je neprimjetno." Tehnika zamjene navike koju je Moritz i njegovi kolege osmislili uključuje nježno diranje kože na nekoliko različitih načina: kruženje kažiprsta i srednjeg prsta, tapkanje srednjim i kažiprstom na palcu, prekrižene ruke i milovanje podlaktica, kruženje vrhova prstiju po dlanu druge ruke, među ostalima. Ako vas posebno brine čupanje kože, možete kružiti po odjeći umjesto da dodirujete tijelo izravno.
Do sada se ignorirala ključna uloga
Moritz je rekao da se druge oblike terapije zamjene navika obično usredotočuju na "zamrzavanje" pokreta, poput stiskanja šake ili sjedenja na rukama kad osjetite potrebu da posegnete za kosom ili kožom, ali htio je uvesti bezopasan element umirivanja. U studiji je Moritz regrutirao 268 osoba s BFRB-ovima - uključujući sudionike koji pokazuju ponašanja poput čupanja kože, trichotilomanije, grickanja noktiju i grickanja usana i obraza - koji su bili između 18 i 80 godina. Polovici skupine dana je priručnik koji opisuje tehniku koju je osmislio Moritz i njegov tim, dok je drugima rečeno da su na listi čekanja za isti program. Nakon šest tjedana, 54% ljudi u grupi koja koristi tehnike zamjene navika izvijestilo je o poboljšanju na skali osmišljenoj za mjerenje ozbiljnosti ponašanja usmjerenih na tijelo u usporedbi s 20% u kontrolnoj grupi. Oni koji grizu nokte čini se da više koriste tehniku. Međutim, probni eksperiment imao je značajna ograničenja - izveden je u kratkom vremenskom razdoblju bez daljnjeg praćenja, a sudionici su regrutirani putem društvenih medija. "Ne znamo koliko je učinak trajan", rekao je Moritz. "Nismo napravili nikakvu pravu procjenu licem u lice", dodao je objašnjavajući da mnogi oboljeli ne žele tražiti pomoć od medicinskog praktičara.
Liječe se samo simptomi?
Stacy Nakell, psihoterapeutkinja i klinička socijalna radnica specijalizirana za liječenje BFRB-ova, rekla je da je jedna od prednosti studije to što su istraživači prepoznali funkciju BFRB-ova kao regulacije emocija, a mislila je da bi tehnika zamjene navike mogla biti korisna. "Sviđa mi se što uključuje ideju samoumirivanja jer mislim (da) su neke kognitivne bihevioralne terapije započele s (idejom) da se moramo riješiti (BFRB-ova), a nisu stvarno prepoznale komponentu samoumirivanja", rekla je Nakell, autorica knjige "Liječenje ponašanja usmjerenih na tijelo: Integrativni psihodinamički pristup." Ipak, rekla je da misli da su tehnike zamjene navike samo dio veće slagalice liječenja BFRB-ova. "Moramo stati i provjeriti i dublje shvatiti koje emocije su u igri. Još je važno riješiti ih na dubljoj razini od samo pronalaženja umirujuće zamjene", rekla je Nakell. "Ako ne liječite korijene, dogodi se jedna od dvije stvari - ili ljudi preuzimaju druga problematične ponašanja ili se osjećaju vrlo razočarano kad se kratkotrajni učinak tretmana usmjerenog na simptome smanji."
