Studija, objavljena u časopisu Memory, pokazalo je da višekratno zamišljanje fiktivnih događaja kao stvarnih ili samo mogućih dovodi do prihvaćanja takvih "događaja" kao pravih.
To upućuje na zaključak da se lažne činjenice i sjećanja vrlo lako mogu pobrkati sa stvarnima, što predstavlja veliki problem u forenzičkim istraživanjima, terapijskim tretmanima i sudnicama.
"Otkriće da je vrlo veliki dio ljudi sklon razvoju lažnih uvjerenja je jako važno", navodi u priopćenju glavna autorica studije dr. Kimberley Wade s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta u Warwicku. "Znamo iz drugih istraživanja da iskrivljena uvjerenja mogu utjecati na ponašanje, namjere i stavove ljudi".
'Usađeno sjećanje' kao pravo
Za potrebe studije, istraživači su analizirali transkripte osam objavljenih studija "usađivanja sjećanja" u kojima su sudjelovala 423 ispitaika.
U ovim istraživanjima znanstvenici su sudionicima sugerirali fiktivne autobiografske događaje. Ti lažni događaji uključivali su let balonom u djetinjstvu, podvaljivanje učitelju ili stvaranje kaosa na obiteljskom vjenčanju.
Istraživači su otkrili da oko 50 posto sudionika u određenoj mjeri vjeruje da su iskusili takve lažne događaje.
Zanimljivo, izgleda da se 30 posto sudionika zaista "sjeća" lažnih događaja pa su u stanju čak i detaljno opisati kako se to "dogodilo", precizno opisujući slike događaja. A čak 23 posto sudionika pokazuje da su prihvatili događaj i vjeruju da se lažno sjećanje zapravo dogodilo.
Čitavi narodi mogu vjerovati u budalaštine
Uz ovakve zaključke znanstvenici su zabrinuti zbog mogućih poteškoće u određivanju prisjeća li se osoba zapravo stvarnih događaja iz prošlosti ili samo navodi lažna sjećanja.
Nadalje, studija je također pokazala da i velike skupine ljudi ili čak čitavo društvo mogu kolektivno vjerovati u lažne činjenice i izmišljene događaje. A te dezinformacije koje šire popularni ljudi, skupine ili mediji mogu narušiti i utjecati na ponašanje, namjere i stavove ljudi.
