Kada perete ruke antibakterijskim sapunom ili grgljate antibakterijsku otopinu u ustima, imajte na umu da ste više bakterija nego čovjek.
'Ljudi ostanu jako iznenađeni kada shvate da se u njihovom tijelu nalazi deset puta više bakterija negoli ljudskih stanica', rekao je profesor Philip Calder, stručnjak imunolog na Sveučilištu Southampton.
'Zapravo, čovjek je 90 posto bakterija, kad su brojke u pitanju', tvrdi Philip.
Oko nas i u nama živi oko 100 trilijuna bakterija, od čega ih se 95 posto nalazi u crijevima. Ostale kolonije su na našoj koži, dišnim organima, ustima i genitalijama.
Iako je većinom riječ o dobrim bakterijama koje nas štite, činjenica je da ja mala većina njih ipak štetna za nas. No, zašto onda nismo bolesni cijelo vrijeme?
Ključ je u njihovoj ravnoteži, poremeti li se ona mi ćemo se razboljeti.
Primjerice, neravnoteža bakterija koje žive u crijevima izaziva dijabetes, pretilost, autizam, psorijazu, astmu i upalna stanja crijeva poput kolitisa i Crohnove bolesti. Najnovija istraživanja pokazala su da bakterije u određenim slučajevima čak izazivaju i multiplu sklerozu.
Sigurno će vas zaprepastiti i činjenica kad vam kažemo da vas domom 'zove' čak dva kilograma bakterija.
Bakterije utječu i na raspoloženje
Možda vam zvuči čudno, no bakterije koje imate u sebi utječu i na vaše raspoloženje.
U jednoj studiji miševi koje su hranili laktobacilima bili su manje nervozni. Taj učinak znanstvenici su pripisali upravo toj bakteriji, ona navodno potiče mozak na proizvodnju kemikalije koja ima smirujući efekt.
Mnogo je takvih bakterija koje proizvode kemikalije koje utječu na naš mozak, tvrdi profesor Jeremy Nicholson s jednog londonskog sveučilišta.
Bakterije štite kožu
Opća je zabluda da je čista koža bolja i zdravija. No, to ne funkcionira tako - bakterije koje žive na našoj koži imaju jako važnu ulogu i štite je.
'I zato što više peremo ruke u biti isušujemo kožu i mičemo velik broj dobrih bakterija. Previše sapuna tako dovodi do raznih kožnih problema poput dermatitisa', rekao je profesor Mark Fielder sa Sveučilišta Kingston.
Kada dijelite poljubac, dijelite i bakterije
Svaka je osoba određeni miks bakterija, baš kao što svaka osoba ima svoj otisak prsta. No živite li s nekim vjerojatno imate sličan tip bakterija u crijevima.
'Svaki put kada se poljubite izmijenite milijun bakterija.', tvrdi Nicholson.
Bakterije štite od srčanog udara i pretilosti
Osim na navedeno bakterije mogu utjecati i na srčani udar odnosno spriječiti ga. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications pokazalo je da ljudi koji boluju od ateroskleroze imaju drugačije bakterije od onih koji od nje ne boluju.
Isto tako, pretilost u velikoj mjeri odlučuju bakterije u nama, dokazano je da mršavi ljudi u crijevima imaju bakterije koje su učinkovitije u potrošnji kalorija iz hrane.
