Osim pomaganja osobama koje žele djecu, ovo bi otkriće moglo imati implikacije za šire razumijevanje rada imunosustava.
"Česta je preporuka partnerima koji pokušavaju dobiti bebu da redovito upražnjavaju spolne odnose kako bi povečali ženine šanse da zatrudni, čak i tijekom takozvanih neplodnih perioda, iako nije bilo jasno kako to točno djeluje", izjavila je dr. Tierney Lorenz.
Nije samo izlika
Zvuči kao izlika za ljude koji samo žele još seksa, ali prošlog su mjeseca objavljena dva znanstvena rada koji pokazuju da taj savjet nije bez osnova.
Spermij, kao i oplođeno jajašce, uvijek su pod rizikom da ih majčin organizam odbaci kao strano tijelo, te ima smisla da se nekako ženino tijelo učini manje osjetljivim za strane objekte kada postoji mogućnost trudnoće.
Prijašnja su istraživanja imala kontradiktorne rezultate o promjenama u imunološkom sustavu žene tijekom menstrualnog ciklusa. Dr. Lorenz sugerira da bi razlog tome mogao biti u tome što nisu provjeravali seksualnu aktivnost žena tijekom ispitivanja. Određene bi se promjene mogle očekivati "samo među ženama koje su reproduktivno aktivne, to jest, koje redovito upražnjavaju seksualnu aktivnost".
Imunosustav otvoreniji prema začeću
Kao dio studije Kinsey instituta o ženama, imunitetu i spolnom zdravlju, dr. Lorenz je je testirala biomarkere u dvije grupe žena, od kojih je pola bilo seksualno aktivno, tijekom njihovog menstrualnog ciklusa.
Otkrila je da se mješavina pomagačkih T-limfocita mijenja odmah nakon ovulacije. Pomagački T-limfociti mobiliziraju imunološki sustav stanica odgovornih za ubijanje materijala koji se identificira kao strani. Seksualna aktivnost povećava količinu pomagačkih T-limfocita tipa 2 (Th2), tijekom te faze, dok smanjuje količinu T-limfocita tipa 1 (Th1), u odnosu na ostatak ciklusa.
Drugi je znanstveni rad otkrio istu takvu promjenu u mješavini antitjela imunoglobina u slini. Spolno aktivne žene imaju više količine antitjela IgG, koji se najčešće nalazi u krvi. S druge strane količine IgA, drugog antitjela kojeg znanstvenici opisuju kao 'prvu liniju obrane protiv stranih tijela', manje su među ženama koje su najčešće imale spolne odnose.
Kombinirani učinak kod spolno aktivnih žena rezultira imunosustavom koji je otvoreniji prema začeću.
Dr. Lorenz je rekla da ima još puno zbunjujućih otkrića zbog kojih će se trebati dodatno raditi kako bi se pojasnila. Najčudnije je zašto količina IgG raste u slučaju spolne aktivnosti. S obzirom da se tijekom studije testirala slina, misli da se radi o primjeru imunoredistribucije, kada imunološki sustav šalje određene stanice i antitjela gdje su potrebnija, pa kada gledamo drugdje pronađemo ih u manjem broju.. Zbog toga rast antitjela u slini može značiti opadanje u vaginalnom traktu, olakšavajući preživljavanje oplođenom jajetu.
Broj testiranih uzoraka, 32 u jednoj studiji i 30 u drugoj, ipak su dovoljno mali da bi se rezultati trebali promatrati izrazito oprezno, unatoč tome što su postigli statističku znakovitost.
"Žensko se tijelo nalazi pred nezavidnom dilemom", kaže dr. Lorenz. "Kako bi se zaštitilo, tijelo se mora braniti od vanjskih uljeza, ali ako primjeni tu istu logiku na spermu ili fetus, onda ne može doći do trudnoće. Promjene u imunitetu koje žene doživljavaju mogle bi biti odgovor na taj problem."
"Ovdje vidimo kako imunološki sustav odgovara na socijalno ponašanje - seksualnu aktivnost", dodala je dr. Lorenz. "Imunosustavi spolno aktivnih žena unaprijed se pripremaju i za samu mogućnost trudnoće."
Spolno aktivne žene koje su koristile kondome iskusile su iste promjene u imunološkom sustavu, samo u manjoj mjeri, zbog čega dr. Lorenz pretpostavlja da postoje 'višestruki mehanizmi' za prilagođavanje imunosustava, od kojih bi jedan mogao biti i izlaganje ejakulatu.
Mama u 8. mjesecu trudnoće i kći zaplesale, odmah postale internetski hit
IFLScience/Magazin.hr
