Umjesto da živimo u polumraku, ljetno računanje vremena zimi i dva sata unaprijed ljeti donijelo bi daleko više osunčanih sati i više mogućnosti da se ljudi kreću na otvorenom. To bi moglo smanjiti broj pretilih i poboljšati psihičko stanje ljudi tijekom zime.
arti-201002190750006Dr. Mayer Hillman, profesor emeritus na britanskom Policy Studies Institute, svoje tvrdnje potkrepljuje kratkim britanskim eksperimentom koji je trajao od 1967. do 1971. kad je Velika Britanija cijele godine imala ljetnu satnicu. Jutarnji sumrak nije ni povećao broj nesreća na cesti jer su popodnevni sati imali više dnevnog svjetla.
Manjak tjelovježbe među populacijom smatra glavnim zdravstvenim problemom na koji bi produženi zimski dani mogli utjecati. Naime, mnogi, posebno stariji, ljudi se povlače u kuću odmah nakon zalaska sunca i s time imaju manje mogućnosti za šetnje na otvorenom.
"Iako su svjesni koristi koje donosi tjelovježba ona nije sastavni dio svakodnevnog života velikog broja stanovnika. Moramo stoga učiniti što je više na produženju dnevnog svjetla tijekom dana kako bi ljudi imali više prilika za aktivnosti na otvorenom," objasnio je.
Dr. Hillman je proučavao utjecaj dnevnog svjetla na ljude u zadnjih 25 godina. Smatra da su istraživanja dokazala da su ljudi sretniji, imaju više energije te manje boležljivi tijekom dugih i osunčanih ljetnih dana. S druge strane zimske dane prati veća razina tjeskobe i depresije.
"Uobičajena reakcija na gubitak dnevnog svjetla koji stiže vraćanjem sata unazad koncem listopada je povlačenje u zatvoreni prostor i neaktivnost, a to je negativna pojava," upozorava.
"Dodatni sati dnevnog svjetla značajno bi povećali mogućnosti za aktivnosti na otvorenom: 300 sati više za odrasle i 200 više za djecu, s obzirom na uobičajenu rutinu aktivnosti," zaključio je dr. Hillman.
Prethodni članci:
arti-201001220585006 arti-201005050042006 arti-201002190750006
