Suprotno uvriježenom mišljenju, padovi starijih osoba ne mogu se u većini slučajeva pripisati spoticanju na predmete po mraku. Novo istraživanje sugerira da se većina padova dogodi u vlastitu domu i uz obilje svjetla.
Padovi u starosti glavni su uzrok invaliditeta i smanjene kvalitete života no većina dosadašnjih analiza okolnosti u kojima se događaju oslanjala se na medicinske zapise o ozljedama koji nisu bacili dovoljno svjetla na ono što je dovelo do nezgode, navode znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Journals of Gerontology: Series A.
Multitasking koban za starije ljude
Znanstvenici su proučili podatke koje su u tjednim anketama davale starije osobe kako bi dobili detaljne podatke o okolnostima 371 pada tijekom četverogodišnjeg razdoblja. Istraživanje je obuhvatilo 120 osoba koje su pale najmanje jednom u te četiri godine i 38 koje nisu nijednom. Većina padova dogodila se u vlastitu domu, često u spavaćoj sobi, utvrdili su znanstvenici.
“Starije osobe uglavnom padaju u poznatim prostorijama i u situacijama koje su malo vjerojatne zbog jednostavnog razloga što provode najviše vremena u kući", kaže voditelj istraživanja Antoine Piau sa sveučilišta u Portlandu i sveučilišne bolnice u francuskom Toulouseu i dodaje da paradoksalno - što više hodate to manje padate jer su osjećaj ravnoteže, snaga i svijest o vlastitu tijelu bolji zbog više aktivnosti.
Četiri od pet podova dogodilo se u dobro osvijetljenim prostorijama što sugerira da problem nije u tome da ljudi ne vide kuda se kreću. Piau zaključuje da je razlog što pokušavaju napraviti previše stvari odjednom.
“Padovi u vlastitom domu možda su česti zbog toga što ljudi u svakodnevnim aktivnostima rade više stvari istodobno bez obraćanja dovoljno pažnje na okruženje poput hodanja niz stepenice uz istodobno nošenje kutije ili telefona”, kaže Piau.
Što doprinosi padovima?
Ipak istraživanje je pokazalo da stepenice nisu česta lokacija padova i samo se dva posto padova dogodilo na stepenicama. Gotovo 90 posto padova dogodilo se zbog gubitka ravnoteže a gotovo u dvije trećine slučajeva prethodilo je spoticanje ili su se ispitanici poskliznuli.
Od ukupnog broja padova 119 je rezultiralo ozljedom ili posjetom liječniku. Svaki peti od tih padova na kraju ipak nije trebao liječenje i nije utjecao na sposobnost hoda. Osam posto padova rezultiralo je smanjenom pokretljivošću. “Do padova dolazi tamo gdje ljudi provode najviše vremena”, kaže Eric Larson iz Kaiser Permanente Washington u Seattleu.
“No u dodatku na lokaciju mogu postojati okolnosti poput odlaska u toalet tijekom noći što pridonosi padovima”, kaže Larson koji nije bio uključen u studiju. “To je ključno vrijeme za padove zbog niza razloga među kojima su skliski podovi i nenavlačenje papuča”.
Cathie Sherrington sa sveučilišta Sydney u Australiji poručuje da programi vježabanja pomažu jer jačaju ravnotežu i snagu što pomaže u prevenciji padova.
