Na tržnici i u trgovini trošimo čak 28 posto kućnog budžeta, dok je europski prosjek samo 12 posto. Rumunji su drugi s 26 posto, nečlanica EU Srbija troši 22, a Litva 20, dok je europski prosjek tek 11 posto. Ispod toga su Njemačka, Austrija i Velika Britanija čiji građani za hranu izdvajaju najmanje.Za ovakvu hrvatsku stvarnost stručnjaci nalaze više razloga. Pogledajte u prilogu.

"Od poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva ili koja je već zadnja karika u lancu vrijednosti. I svaki od njih ugrađuje svoje troškove. I evidentno je da su troškovi u proizvodnji, plasmanu i naročito logistici vrlo visoki", objašnjava konzultantica za sektor hrane Zvjezdana Blažić. Osim tradicionalno visokih marža, vrlo je visoko je i porezno opterećenje na hranu.

"Stopa PDV-a je među najvišima u Europskoj uniji. Osim Danske, Hrvatska je donedavno jedina imala jedinstvenu stopu PDV-a na prehrambene proizvode. Sve druge zemlje imaju oporezivanje hrane između 7 i 9 posto, što onda naravno čini cijene hrane nižima", kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.

Pročitajte još:

​ Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​