Dr. Georgios Paschos i Garret FitzGerald iz Institute for Translational Medicine and Therapeutics na Perelman School of Medicine, University of Pennsylvania uočili su da je kod debljanja ipak jako važno vrijeme objeda.
U istraživanju koje je objavljeno u časopisu Nature Medicine, objašnjavaju da je relativno mali vremenski pomak u konzumaciji hrane prema vremenu koje je u normalnim okolnostima vrijeme odmora miševa, može rezultirati skladištenjem energije. Tako su testirani miševi postali pretili i bez unosa dodatnih kalorija. Kada bi stručnjaci kopirali model konzumiranja hrane kakav imaju miševi s 'pokvarenim satom hranjenja' na normalne miševe, i oni bi također mogli postati pretili.
No to nije sve što su saznali. Drugo otkriće studije vezano je uz molekularni sat. Vjeruje se da su satovi u perifernim tkivima vođeni glavnim satom koji se nalazi u mozgu.
Svakodnevnu konzumaciju hrane kontrolira oscilacija u ekspresiji gena koji u hipotalamusu potiču i potiskuju glad. Ritam hipotalamusa je narušen u slučaju kada je u masnim stanicama 'pokvaren sat hranjenja' uslijed konzumiranja hrane u neprikladno vrijeme – što je kod miševa tijekom dana, a kod ljudi tijekom noći.
U slučaju promjene dnevnog ritma mijenja se i metabolizam. Tako ljudi koji rade noću, kao i oni koji imaju problema sa spavanjem, imaju veću šansu da će biti pretili i imati metabolički sindrom. Osobe koje spavaju malo također se lakše debljaju.
Masne stanice su zaslužne za skladištenje i oslobađanje energije jednako kao i za komunikaciju sa mozgom vezano uz pohranjenom energijom, i to pomoću hormona leptina. Tijelo koristi više energije i jede manje kada se leptin luči kroz puteve u hipotalamusu. Istraživanjem je uočeno kako molekularni sat masnih stanica, u kontaktu sa hipotalamusom, regulira vrijeme i količinu unesene hrane te utječe na količinu uskladištene energije i, posljedično, na tjelesnu masu ljudi.
http://www.vitamini.hr/
