Nesporno je da masti sadrže dosta kalorija, ali, s druge strane, daju nam potrebnu energiju, omogućavaju apsorpciju vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K), smanjuju pojavu alergija i sudjeluju u izgradnji živčanog sustava i hormona.
Osim toga što jelu osiguravaju bolji okus, ulja u želucu oslobađaju hormon holecistokinin, koji mozgu 'poručuje' da smo siti.
Preporuka je da unos masti treba ograničiti na 15 do 30 postotaka od ukupnog dnevnog unosa. Pritom, na umu treba imati da uz vidljive masti (biljna ulja, maslac, margarin, svinjska mast) unosimo u organizam i masnoće 'skrivene' u namirnicama (crveno meso, sir, vrhnje, punomasno mlijeko, suhomesnati proizvodi).
Najbolji izbor su prirodna, nerafinirana biljna ulja, poput maslinovog. Osim što su koncentrirani izvor energije, nositelji su i biološki vrijednih sastojaka hrane. Na tržištu možemo pronaći bogatu proizvodnu paletu: suncokretovo, kukuruzno, laneno, sezamovo ili kokosovo.
