Evo na što osobito trebate obratiti pažnju.
Niska razina vitamina D
Iako možda nećete primijetiti da se događa nešto opasno, ako vam je razina vitamina D duže vrijeme ispod 30 ng/ml, to može doprinijeti razvoju srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka, kao i multiple skleroze, piše Woman's Day.
Vitamin D pomaže i u apsorpciji kalcija, pa manjak loše utječe i na vaše kosti. Razina niža od 20 ng/ml može se smatrati manjkom. Provjera i nadoknada vitamina D su jednostavni. Nemojte bježati od sunca i vaš organizam će stvoriti dovoljno vitamina D sam od sebe. Ako imate ozbiljan nedostatak, to možete nadoknaditi dodacima u prehrani. Stanjeopet provjerite za nekoliko mjeseci.
Hipotireoza
Štitna žlijezda regulira metabolizam i niz ključnih sustava i procesa. Kod nedovoljno aktivne štitnjače ne proizvodi se dovoljno hormona (TSH) i organizam ne funkcionira kako treba. Simptomi hipotireoze, kao što su umor i netolerancija na hladnoću, lako se mogu previdjeti jer su suptilni i mogu se pojavljivati postepeno.
Usporen rad štitnjače može dovesti do debljanja, bolesti srca, visokog kolesterola, neplodnosti, depresije i oštećenja živaca. Ako sumnjate na ovo stanje, provjerite razinu TSH u krvi. Na redovite preglede treba krenuti od 35. godine života i to svakih pet godina.
Dijabetes tipa 2
Ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina koji razgrađuje glukozu, razvija se dijabetes. On se često javlja postepeno jer se proizvodnja inzulina u gušterači usporava.
"Možete imati dijabetes godinama, a da to ne znate", kaže internistica Melina Jampolis. Dijabetes može oštetiti oči, srce, bubrege i živčane završetke. Od travnja 2009. godine liječnici najviše preporučuju test A1C, koji mjeri prosječnu razinu glukoze u krvi. Ako ste pretili ili imate obiteljsku povijest dijabetesa pobrinite se da prvo testiranje obavite sa 45 godina.
Povišen krvni tlak ili hipertenzija
Zbog starenja i rizika kao što su porodična istorija bolesti i prekomerna telesna težina, pritisak može da postane previsok. Eventualne komplikacije uključuju srčani udar, moždani udar i bolesti bubrega.
"Kao kardiologinja znam da pacijenti mogu imati asimptomatske hipertenzije godinama prije dijagnoze", kaže doktorica Melissa Kong i dodaje: "To naglašava važnost godišnjih sistematskih pregleda, čak i ako se osjećate zdravo". Imajte na umu da je normalni tlak oko 120/80 mmHg."
Visok kolesterol
Bilo zbog loše prehrane ili genetike, povišena razina lošeg kolesterola u krvi može začepiti arterije, što dovodi do lošeg protoka krvi u vitalne organe, kao što su srce i mozak. Naposlijetku, to može izazvati srčani ili moždani udar. "Osim toga, visoka razina kolesterola i hipertenzija su faktori rizika za bolesti srca", kaže kardiologinja Sara Collins.
Međutim, visoka razina kolesterola ne može se osjetiti. Zato treba odlaziti na rutinske preglede krvi. Ako je kolesterol visok, liječnik će vam vjerojatno preporučiti vježbe i promjenu načina prehrane kao početno liječenje, a potom vas poslati na kontrolni test. Kod opasnijih razina kolesterola propist aće vam i lijekove.
Fibromialgija
Fibromialgija je kronično stanje ili bolni sindrom koje karakterizira bol u mišićima, ligamentima i tetivama, praćen umorom. Karakteristične su i određene točke u tijelu koje su vrlo bolne na dodir. Većina ljudi osjeća umjeren do jak umor, ima smetnje pri spavanju, osjetljivi su na dodir, svjetlo i zvuk i imaju kognitivne smetnje.
Ali fibromialgiju je teško dijagnosticirati jer ne postoji test za ovaj poremećaj. Liječnici dolaze do dijagnoze isključujući druge moguće bolesti, tako da mogu proći i godine prije nego što doznate u čemu je problem.
Iako fibromialgija nije opasna po život, tu je trošak zbog nedovoljne efikasnosti i mentalni pritisak. Faktori rizika uključuju pojavu bolesti u obitelji, prisutnost reumatskih ili zaraznih bolesti (Lajmska bolest), neki traumatski događaj, kao što je prometna nesreća.
Anemija
Kako se broj crvenih krvnih zrnaca polako smanjuje, javljaju se suptilni simptomi, poput umora. Budući da crvena krvna zrnca prenose kiseonik, ovaj nedostatak kiseonika može da ošteti organe i poveća rizik za srčani udar.
Obavestite lekara ako ste često umorni, pogotovo ako imate teške menstruacije ili crevni poremećaj, poput Kronove bolesti ili celijakije. Doktor će proveriti krv i preporučiti terapiju.
