Clostridium difficile bacteria, prirodni stanovnik ljudskog želuca i niz drugih mikroba koji ga nastanjuju sadrže milijune gena. Zapravo u probavnom sustavu nalazi se više gena nego u ostatku našeg tijela. Iz tog razloga neki znanstvenici ga nazivaju 'drugim genomom'.
"U osnovi mi smo hodajuća kolonija bakterija," rekao je prof. Jeroen Raes, jedan od znanstvenika uključenih u međunarodni istraživački tim koji je vodio prof. Jun Wang s pekinškog Instituta za genom.
"I to je tolika raznolikost. U svom tijelu imamo 100 puta više gena koji potječu od mikroba nego ljudskih gena. Imamo i 10 puta više bakterijskih nego vlastitih stanica;" rekao je. A većina mikroba živi u utrobi.
Znanstvenike iz Njemačke, Belgije, Njemačke Danske, Španjolske, Francuske i V. Britanije koordinirao je dr. Stanislav Duško Ehrlich.
Profesor Raes, sa Sveučilišta Vrike u Brusselu objasnio je zašto se tako intenzivna studija provela na mikroorganizmima: "Flora u našoj utrobi ključna je za zdravlje. Mi u biti živimo u simbiozi s ovim mikrobima. Bakterije pomažu u probavi hrane, pružaju vitamine i čuvaju nas od napada patogenih organizama. Ako dođe do poremećaja ravnoteže ljudi se razbole od raznih bolesti poput Chronove, a postoji i veza s pretilošću."
Tim je analizirao fekalije 124 Europljana i ustanovio da svaka osoba sadrži nekih 160 vrsta bakterija. Uzorci su se pokazali sličnijima nego su to znanstvenici očekivali, a značajni dio bakterija nalazio se u utrobi svih osoba koje su sudjelovale u istraživanju.
Nadaju se da će istraživanje mikroflore pomoći u boljoj dijagnostici raznih oboljenja te u predviđanju stupnja i ozbiljnosti bolesti.
