Mnogi se boje svinjske gripe no polovici svjetske populacije prijeti daleko veća prijetnja - da oboli od malarije. Od, procijenilo se, 234 milijuna zaraženih malarijom, prošle godine umrlo je 863.000 osoba. Pojava dugotrajnih insekticidnih mreža, potpora zaprašivanju kućanstava te kombinirana terapija na bazi artemisinina nude nadu za bolju kontrolu zaraze.
arti-200912290097006Na listi po život najopasnijih lokacija na našoj planeti stoga se zasluženo nalaze Afrika, zemlje Južne Amerike i jugoistočna Azija, izvještava b92. No zašto se sve češće spominju Sjedinjene Američke Države, Europa, Australija i Japan? Pojedini epidemiolozi upozoravaju da svijetu prijete nove nepoznate opasnosti. U raznim regijama svijeta sve češće se uočavaju "eksplozije" uobičajenih infekcija, kao nedavni slučaj tuberkuloze otporne na antibiotike na području SAD-a.
Prvo mjesto po broju otkrivenih infekcija čvrsto drže SAD, gde su često opisivani slučajevi nastali na drugim lokacijama. Drugi razlog za uvrštavanje Zapada među mjesta s velikim brojem opasnih epidemija su antibiotik-rezistentne infekcije, nastale zbog prekomjernog korištenja antibiotika.
Pojava novih još nepoznatih infekcija na Zapadu posljedica je transformacije već postojećih mikroorganizama u oblike otporne na antibiotike. Dimenzije i brzina širenja ovih bolesti primorava Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da problem stavi u rang malarije, HIV virusa, hepatitisa i sličnih infektivnih bolesti.
Globalizacija i česta daleka putovanja uvele su promjene u svakodnevnom životu ogromne većine stanovnika od 1940. godine i glavni su uzrok katastrofalnog rasta novih infekcija. U tom smislu posebno se ističu 1980-e, kada se pojavilo oko 100 novih infekcija.
Značajnu ulogu u ubrzavanju širenja i mutacije novih infekcija imao je i HIV virus. Kao i 60 posto proučenih infekcija i HIV se svrstava u zoonoze, odnosno u viruse koji prelaze sa životinja na ljude.
Od 355 ispitanih infektivnih "eksplozija" najveći broj je izazvan bakterijama, a zatim virusima, pa tek onda slijede jednostavne gljivice i helminti.
Prema posljednjim podacima 72 posto svih zoonoza vodi poreklo iz divlje prirode, a preostalih 28 odsto su "darovi" domaćih životinja. Među nima je i virus malezijski nipah i mnogo poznatiji SARS, kao i virus ptičje gripe koji vuče korijen iz Kine. Ovi virusi su prouzročili znatno smanjenje turističkih i poslovnih putovanja u jugoistočnu Aziju.
Prethodni članci:
arti-200912280426006
