U vodećem američkom medicinskom časopisu JAMA (Journal of the American Health Association) su objavljeni rezultati.
“Općeprihvaćena je predodžba da, gledajući cijeli svijet, SAD nudi najnapredniju skrb za oboljele od raka“, rekao je glavni autor studije Ryan Chow koji priprema doktorat na Sveučilištu Yale.
Sjedinjene Države ulažu mnogo u razvoj novih i naprednih metoda liječenja, koje brže odobravaju za razliku od drugih zemalja. Tim istraživača je htio otkriti pruža li to bolji ishod liječenja.
SAD ima daleko najvišu stopu potrošnje za razliku od ostalih 22 visokorazvijenih zemalja jer se ondje godišnje troši 200 milijardi dolara na liječenje raka ili otprilike 600 dolara po glavi stanovnika, dok ostale države s visokim dohotkom troše prosječno 300 dolara po stanovniku.
Otkriće istraživača
Istraživači su otkrili da utvrđena veća potrošnja na skrb ne donosi i manju smrtnost od raka. “Drugim riječima, zemlje koje više troše na njegu oboljelih od raka ne moraju nužno imati bolje ishode liječenja“, izjavio je Chow.
Otkriveno je da je SAD tek nešto bolji od prosjeka, dok šest zemalja – Australija, Finska, Island, Japan, Južna Koreja i Švicarska, imaju bolje rezultate i manje troškove. Najnižu stopu smrtnosti od raka od ispitanih država imaju Južna Koreja i Japan, a najveću ima Danska, koju slijedi Francuska.
Pušenje je najveći uzrok smrtnosti od raka te bi se očekivalo da će rezultati biti bolji u zemljama s tradicionalno niskom stopom pušača, što Sjedinjene Države jesu. S obzirom na stopu pušenja, utvrđeno je da je SAD u sredini. Devet zemalja – Australija, Finska, Island, Japan, Koreja, Luksemburg, Norveška, Španjolska i Švicarska – imaju nižu stopu smrtnosti od raka s obzirom na broj pušača.
Tim navodi da postoji čitav niz čimbenika koji stoje iza porasta troškova u SAD-u. Na troškove za lijekove otpada 37 posto izdataka iz privatnih izvora osiguranika, a ti su lijekovi u SAD-u mnogo skuplji nego u drugim zemljama.
Veliki rast
Medicaid (program pomoći u SAD-u za one koji si ne mogu priuštiti redovitu liječničku uslugu) za razliku od zemalja s javnim zdravstvenim sustavima ne može pregovarati o cijenama lijekova. Američka agencija za hranu i lijekove prilikom odobravanja lijekova ne uzima u obzir cijene, dok se kod drugih zemalja kao što je Velika Britanija u obzir mora uzeti i isplativost.
Novijim vrstama lijekova na tržištu kao što su monoklonska antitijela, inhibitori kinaze i inhibitori imunoloških kontrolnih točaka se pripisuje veliki dio rasta potrošnje, iako ne postoje čvrsti dokazi koji im idu u korist.
Na kraju se smatra da je liječenje u SAD-u agresivnije. “U posljednjih šest mjeseci života američki pacijenti s rakom primaju se na odjel intenzivne njege dvostruko češće nego u drugim zemljama i vjerojatnije je da će primati kemoterapiju“, izjavio je tim.
Više pregleda no što je zadano smjernicama zagovaraju specijalizirana društva, što dodatno povećava troškove. Niskorizični tumori poput raka prostate u ranoj fazi su češće podložni intervenciji unatoč dokazima da bi malo vjerojatno prouzročili štetu ako nisu liječeni. “Ako budu otvorene za promjene, Sjedinjene Države mogu mnogo naučiti od ostalih zemalja“, rekla je koautorica studije Elizabeth Bradley.
