Rašireni mitovi o alergiji na hranu
Mit: Alergija na hranu počinje u djetinjstvu?
Istina: 'Alergija na hranu često se dijagnosticira u djetinjstvu, no može se razviti u bilo kojem trenutku života', kaže gastroenterologinja K.T. Park iz dječje bolnice Lucile Packard pri Sveučilištu Stanford u Palo Alto, Kalifornija. Iako djeca mogu s vremenom prestati biti alergična – recimo na jaja i soju – alergija na školjke, rakove i orašaste plodove traje cijeli život. Alergija na hranu koja se razvije kasnije u životu obično ne prolazi s vremenom.
Mit: Ako vam neka hrana ne odgovara, alergični ste na nju?
Istina: 'Ljudi krivo koriste riječ alergija, no zapravo sve negativne tjelesne reakcije na hranu nisu alergija', kaže dr. Rachel Begun, glasnogovornica Academy of Nutrition and Dietetics. Od šest do osam posto djece te od tri do četiri posto odraslih imaju prave alergije na hranu, no oko 25 posto ljudi misli da ima alergiju jer osjeća nelagodu poput nadimanja nakon što pojedu određenu hranu. Kod prave alergije se uključuje imunološki sustav koji napada hranu kao stranu tvar i napada je kako bi bila izbačena iz organizma. Imunološka reakcija obično krene par minuta do par sati nakon jela. Simptomi variraju, ali mogu uključiti svrbež u ustima ili povraćanje i abdominalne grčeve. Ekstremno izražena preosjetljivost na neki alergen naziva se anafilaksa i uključuje probleme s disanjem, osjećaj da se grlo zatvara ili prsa stišću. Anafilaksa može ugroziti život, pa zato odmah treba nazvati hitnu pomoć.
Mit: Alergija na hranu i netolerancija na hranu su ista stvar?
Istina: Netolerancija na hranu može nastati jer vam nedostaju probavni enzimi za obradu određene komponente hrane kao što je laktoza u mlijeku. Ili možda vaše tijelo reagira na komponentu hrane, kao što su sulfiti, ili na pojačivače okusa, kao što je MSG. Simptomi netolerancije na hranu obično su blage probavne smetnje – nadutost i proljev – nakon jela ili osjećaj topline. Iako su simptomi netolerancije na hranu neugodni, nisu opasni po život.
U nekim slučajevima netolerancije na hranu, čak možete jesti male količine za vas problematične hrane bez problema. Ili ćete uzeti enzimske dodatke za poboljšanje probave, kao što laktaze (Lactaid) ako imate netoleranciju na laktozu. S druge strane, kod alergije na hranu, morate strogo izbjegavati određenu hranu i to trajno.
Mit: Jednostavni test na alergiju će pokazati imate li alergiju na hranu?
Istina: 'Jedina pouzdana dijagnoza temelji se na temeljitoj i detaljnoj povijesti bolesti', kaže dr. John Leung, direktor Centra za alergije na Tufts Medical Centeru u SAD-u. Laboratorijski test će tek koristiti za potvrdu dijagnoze. Liječnik također može predložiti izbacivanje nekih namirnica iz prehrane. Zatim treba pratiti hoće li reakcija prestati. Sumnjiva hrana se zatim polako vraća u prehranu u manjim količinama, a vaše reakcije su pod strogim liječničkim nadzorom.
Mit: Ako mislite da ste alergični na hranu, jednostavno je prestanite jesti?
Istina: Ako sumnjate da imate alergiju na hranu, odmah posjetite liječnika. Blage prvotne reakcije mogu se kasnije pretvoriti u ozbiljna stanja. Možete razviti po život opasnu anafilaksu u roku od nekoliko minuta nakon jela, tako da ćete sa sobom morati nositi lijekove koje vam samo liječnik može propisati. S druge strane, nakon pregleda se može utvrditi da ono što vi smatrate alergijom to uopće nije.
Mit: Umjetni okusi i aditivi uzrokuju najviše alergija na hranu?
Istina: Osam namirnica uzrokuje 90 posto svih alergija na hranu: mlijeko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi (poput oraha), riba, školjke, soja i pšenica. Možda ćete doživjeti neku vrstu netolerancije na hranu i zbog dodataka kao što su MSG ili sulfiti, ali vaša reakcija neće biti anafilaksa, kao u slučaju prave alergije na hranu.
