Znanstvenici vjeruju da previše mesnih prerađevina u prehrani osobito opasno može djelovati na astmatičare zbog aditiva natrijeva nitrita koji se koristi u konzerviranju proizvoda dobivenih preradom mesa. Natrijev nitrit odgovoran je za to što suhomesnati proizvodi zadržavaju crvenu boju, a poznato je da veće količine mogu u organizmu ometati transport kisika u krvi i stanicama.
Njihova konzumacija može otežati normalno funkcioniranje dišnih puteva, no znanstvenici kažu da je potrebno provesti dodatna istraživanja te savjetuju konzumiranje zdrave i raznovrsne hrane kao u mediteranskoj prehrani.
Mesne prerađevine otprije se povezuju s rakom
Zato znanstvenici savjetuju da se za dobro zdravlje dnevno ne konzumira više od 70 grama suhomesnatih proizvoda, što znači jednu kobasicu i jednu šnitu slanine.
Francuski znanstvenici su od 2003. do 2013. pratili tisuću Francuza i njihove prehrambene navike. Među ispitanicima polovica je bolovala od astme, a kod ostalih volontera ili kontrolne grupe nije evidentirano takvo stanje.
Studija se fokusirala na simptome astme - osjećaj nedostatka zraka sa i bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja, pritiska u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća, napadaja suhog kašlja - i konzumiranja dviju šnita šunke, jedne kobasice i dviju šnita salame.
Ustanovljeno je da je među ispitanicima s astmom veća količina suhomesnatih proizvoda pojačala simptome astme, a ustanovljeno je da su simptomi kod onih koji su kazali da su tjedno više od četiri puta konzumirali mesne prerađevine, odnosno osam šnita šunke ili četiri kobasice, bili puno izraženiji.
Znanstvenici ističu da ne mogu sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je vrsta konzumirane hrane, odnosno suhomesnatih proizvoda uzrok pogoršanja simptoma, jer im uzrok mogu i biti brojni drugi faktori, no astmatičarima ipak savjetuju oprez.
