Dva tinejdžera razvila su ozbiljne psihijatrijske simptome poput paranoje, halucinacija i suicidalnih misli tijekom blage zaraze covidom-19, piše LiveScience.
Znanstvenici misle da su pronašli potencijalni okidač - "lažna" antitijela koja su možda greškom napala mozak tinejdžera, a ne koronavirus.
Antitijela su se pojavila u likvoru pacijenata, bistroj tekućini koja teče šupljim prostorima mozga i leđne moždine.
Iako antitijela mogu napasti moždano tkivo, prerano je za zaključiti da su izravno uzrokovala zabrinjavajuće simptome kod tinejdžera, napisali su znanstvenici u novoj studiji. Naime, većina identificiranih antitijela cilja strukture koje se nalaze unutar stanice, a ne izvan, rekao je koautor studije i profesor neurologije dr. Samuel Pleasure.
Autoantitijela koja napadaju mozak
Znanstvenici pretpostavljaju da su antitijela koja napadaju tijelo, a ne virus, indikatori nekontroliranog autoimunog odgovora koji bi mogao izazivati simptome te da sama nužno ne uzrokuju simptome. Potrebne su nove studije kako bi se testirala ova hipoteza i utvrdilo hoće li neka druga neotkrivena autoantitijela ciljati strukture na površini stanica i na taj način uzrokovati direktnu štetu.
"Rezultati studije pokazuju da covid-19 može izazvati razvoj autoantitijela koja ciljaju mozak", rekla je dr. Grace Gombolay, pedijatrijska neurologinja koja nije bila uključena u novu studiju.
"Drugi virusi, primjerice herpes simplex virus, ponekad mogu potaknuti razvoj antitijela koja napadaju moždane stanice, izazivaju štetnu upalu i neurološke simptome. Razumno je pretpostaviti da bi se povezanost mogla vidjeti i kod covida-19", dodala je liječnica.
Psihijatrijski simptomi pacijenata
Tinejdžeri koji se spominju u studiji imali su minimalne respiratorne simptome.
Jedan pacijent je u anamnezi imao nespecificiranu anksioznost i depresiju, a nakon što je dobio covid-19 razvio je halucinacije i paranoju. Drugi pacijent je imao povijest anksioznosti i motoričke tikove, a nakon zaraze covidom doživio je brze promjene raspoloženja, agresivnost i suicidalne misli. Osim toga, patio je od omaglice, smanjene koncentracije i poteškoća u ispunjavanju zadataka. Treći pacijent, koji nije imao poznatu psihijatrijsku anamnezu, primljen je nakon što je nekoliko dana pokazivao repetitivno ponašanje, poremećaje prehrane, uzrujanost i nesanicu, a prije toga se nije tako ponašao.
U sklopu neuroloških pregleda, tinejdžeri su podvrgnuti punkciji leđne moždine u kojoj se uzorak likvora uzima iz donjeg dijela leđa. Sva tri pacijenta imala su povišene razine antitijela u likvoru, ali samo je likvor prvog i drugog pacijenata imao antitijela protiv SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje covid-19. Kod tih dvoje tinejdžera moguće je da je virus sam infiltrirao njihov mozak i leđnu moždinu, istaknuli su autori studije.
Ti isti pacijenti nosili su i neuralna autoantitijela u svom likvoru. Tim znanstvenika je kod miševa otkrio da su se ta antitijela zakačila na nekoliko područja mozga, uključujući moždano deblo, mali mozak, moždanu koru i mirisnu žarulju.
Usporedba likvora
Ovi rezultati upućuju na to da bi autoantitijela mogla pridonijeti pojavi imunološkog odgovora koji uzrokuje psihijatrijske simptome kod nekih pacijenata s covidom-19, ali ova mala studija ne može dokazati da sama antitijela izravno uzrokuju bolest. Moguće je da drugi čimbenici povezani s imunitetom, osim antitijela, uzrokuju pojavu ovih simptoma.
"U budućim studijama bilo bi korisno proučiti likvor djece s covidom koja nisu imala neurološke simptome kako bi ga usporedili s onima koji su ih imali. Međutim, dobivanje likvora od tih pacijenata je izazovno jer se likvor mora dobiti punkcijom leđne moždine koja se obično ne izvodi ako pacijent nema neurološke simptome", zaključila je Gombolay.
