Znamo da to nevjerojatno zvuči, no kopanje nosa moglo bi igrati ulogu u povećanju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Stručnjaci su počeli tu činjenicu ozbiljno razmatrati, javlja Science Alert.
POGLEDAJTE VIDEO: Znanstvenici objavili kako imaju novi lijek za Alzheimerovu bolest
Jednostavno rečeno, bakterije i virusi s vaših prstiju lako ulaze u vaše tijelo ako ih gurnete u nos. Naime, olfaktorni sustav u nosnoj šupljini ima izravan pristup do područja mozga koje zahvaća Alzheimerova bolest. To bi moglo biti presudno kod razmatranja ovog rizika, istaknuo je tim koji stoji iza znanstvenog rada sa Sveučilišta Western Sydney u Australiji.
"Mnogi mogući čimbenici mogu pridonijeti razvoju Alzheimerove bolesti, uključujući taloženje amiloidnog peptida i tau, ali noviji dokazi upućuju na to da neuroinflamacija također može igrati barem djelomičnu ulogu u njenoj patogenezi", napisali su istraživači u svom objavljenom radu.
"Posljednjih godina nova istraživanja istražuju moguću uključenost vanjskih, invazivnih patogena u pokretanju ili ubrzavanju neuroupalnih procesa kod Alzheimerove bolesti", dodali su.
Tim stručnjaka je naveo da kopanje nosa, koje se stručno naziva rinotileksomanija, može neizravno dovesti do ove upale mozga, a postoji nekoliko načina na koje se to može dogoditi.
Kopanje nosa uzrokuje Alzheimerovu bolest?
Prvo, to znači da kad kopamo nos, sve što nam je nadohvat ruke, poput patogena, mi ustvari guramo prema mozgu. Drugo, izvlačenje koječega iz nosa utječe na ravnotežu njegovog mikrobioma te ga potencijalno čini manje učinkovitom obrambenom preprekom tijela.
Istraživači su već ranije opomenuli da se kopanje nosa povezuje s povećanim rizikom od infekcije. Primjerice, jedna je studija, koja je objavljena prošle godine, pokazala vezu između te navike i šanse za dobivanje Covida-19.
Olfaktorni sustav u nosnoj šupljini ima izravan pristup do područja mozga koje zahvaća Alzheimerova bolest.
Godine 2022. još jedna studija povezala je kopanje nosa s Alzheimerovom bolešću, iako je u tom slučaju istraživanje bilo usmjereno na miševe. Pokazalo se da oštećenje nosnog epitela (tkiva koje oblaže nosnu šupljinu) može povećati rizik od infekcije, što dovodi do odgovora u mozgu sličnom onom viđenom kod pacijenata s Alzheimerovom bolešću.
U studiji je istaknuto da se neki virusi redovito pronalaze u mozgu ljudi s Alzheimerovom bolešću i da se njeni znakovi često prvo uočavaju u olfaktornom bulbusu, dijelu mozga koji detektira mirise.
Alzheimer simptomi
No, još smo daleko od konačnog zaključka da kopanje nosa povećava rizik od Alzheimerove bolesti.
"Razumijevanje potencijalne uloge ulaska olfaktornog patogena u neuroupalu povezanu s Alzheimerovom bolesti otvara nove puteve za prevenciju. Poboljšanje higijene ruku moglo bi biti jednostavan korak prevencije, kao što smo naučili iz epidemije Covida-19", napisali su istraživači.
Simptomi Alzheimerove bolesti polagano napreduju tijekom godina. Ponekad se oni miješaju s drugim stanjima i u početku se mogu pripisati starosti. Brzina napredovanja simptoma je različita za svakog pojedinca, navedeno je na portalu nhs.uk.
Osim što zaboravljaju događaje, osobe, gdje su ostavili pojedine predmete i sl., pacijenti s Alzheimerovom bolesti mogu pokazivati lošu prosudbu ili im je teže donositi odluke, postaju manje fleksibilni i više oklijevaju isprobavati nove stvari, imaju promijene raspoloženja, tjeskobu ili uznemirenosti ili razdoblja zbunjenosti.
U ranim fazama, glavni simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja. Osim što zaboravljaju događaje, osobe, gdje su ostavili pojedine predmete i sl., pacijenti s Alzheimerovom bolesti mogu pokazivati lošu prosudbu ili im je teže donositi odluke, postaju manje fleksibilni i više oklijevaju isprobavati nove stvari, imaju promijene raspoloženja, tjeskobu ili uznemirenosti ili razdoblja zbunjenosti.
Kako se Alzheimerova bolest razvija, problemi s pamćenjem će se pogoršavati.
Alzheimer nasljednost
Mogu se razviti i drugi simptomi, poput: povećane zbunjenosti i dezorijentiranosti, opsesivnog, ponavljajućeg ili impulzivnog ponašanja, deluzija, problema s govorom ili jezikom, halucinacija, poteškoća u obavljanju prostornih zadataka, kao što je procjena udaljenosti itd.
U kasnijim stadijima Alzheimerove bolesti, simptomi postaju sve teži i mogu biti uznemirujući za osobu s tim stanjem, kao i za njene skrbnike, prijatelje i obitelj. U teškim stadijima bolesti, oboljeli mogu trebati cjelodnevnu njegu i pomoć pri jelu, kretanju i osobnoj njezi.
Obiteljska anamneza nije neophodna da bi se kod pojedinca razvila Alzheimerova bolest. Međutim, istraživanja pokazuju da oni koji imaju roditelja ili brata ili sestru s Alzheimerovom bolešću imaju veću vjerojatnost da će razviti bolest nego oni koji nemaju rođaka u prvom koljenu s Alzheimerovom bolešću.
Oni koji imaju više od jednog rođaka u prvom koljenu s Alzheimerovom bolešću izloženi su još većem riziku. Kada se bolesti poput Alzheimerove i drugih demencija javljaju u obiteljima, genetika (nasljedni čimbenici), okolišni čimbenici ili oboje mogu igrati ulogu, istaknuto je na stranici alz.org.
