Važno je kod rada na kompjuteru zauzeti pravilan položaj. Kad govorimo o položaju ruku, važno je regulirati visinu stolice. Poželjno je da ona ima naslone za ruke, koji mogu podržavati podlaktice. Položaj ruku se također određuje tako da dok sjedite ruke budu savijene u laktovima i da dodiruju radnu površinu, a da su vam ramena opuštena. Zglobovi zapešća trebaju imati oslonac, a bilo bi dobro kada bi ruka skroz do lakta bila oslonjena na stol. Ručni zglobovi nikad se ne smiju oslanjati o rub stola ili tastaturu.
Ako vam je tastatura previše nagnuta, izravnajte je podlošcima. Miš se uvijek mora nalaziti u ravnini s njom ili malo ispod nje. Nadlaktice i podlaktice moraju biti pod pravim kutom, a ruke što je moguće bliže tijelu.
Tipkovnica mora biti toliko udaljena od ruba radnog stola da se podlaktica može osloniti, odnosno najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku.
Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15 stupnjeva, a ako je njen donji rub viši od 1,5 cm, potreban je produžetak koji služi kao podloška za šaku. Osobe koje pri radu s računalnom tipkovnicom upotrebljavaju podlogu za ruke sprječavaju time napetost u ramenima i zatiljku.
Ako je položaj ruke pogrešan (tastatura i miš su previsoko), živac koji prolazi rukom i zglobom može se oštetiti zbog pritiska kojemu je izložen, te možemo razviti sindrom karpalnog tunela. Simptomi ovog oboljenja osim trnaca ili utrnulosti prstiju i cijele šake, može biti i otok palca ili svih prstiju, koji može ili ne mora biti praćen bolovima. Kasnije, razvija se i mišićna slabost, pa se registrira oslabljen stisak šake, koji pacijenti često primijete tek kada im počnu ispadati predmeti iz ruku, ako ne uspijemo sa fizikalnom terapijom, koja zna biti dugotrajna, potreban je učinit operativni zahvat.
Dijagnostika sindroma karpalnog tunela poseban je problem jer slične simptome može izazvati i pritisak na izlazišta živaca u vratnoj kralježnici, koje uzrokuju degenerativni ili drugi procesi u vratu. No zato je važno učiniti odgovarajuću dijagnostiku.
U sprečavanju nastanka ovog bolnog stanja jako je bitna svijest o prisutnosti problema o njegovim uzrocima kao i posljedicama.
Važno je prilagoditi svoj radni prostor, kao što je tastatura i miš, te voditi računa da održavamo neutralan položaj šake kao što je npr. kosa radna ploha ili stavljanje nekog podloška pod ručni zglob.
Napomenula bi da postoje ergonomske tastature, koje, zahvaljujući vertikalno položenim tasterima, u potpunosti omogućuju držanje ručnih zglobova u ortopedski neutralnom položaju, te velika raznovrsnost postoji i na tržištu ergonomskih miševa.
Osim položaja ruku i šake obratite pozornost na držanje i položaj čitavog vašeg tijela kod rada na kompjuteru. Stoga preventivno mislite i na zdravlje vaših leđa, osim pravilnog držanja, važno je imati snažne mišiće leđa i trbuha, ali i održavati fleksibilnost svog tijela, jer napetost pojedinih grupa mišića, bilo glutealne regije, mišića nogu utječe na položaj zdjelice, a time i kralježnice. Naše tijelo može održati jedan položaj najviše 20 do 30 minuta. S vremenom tkiva leđa (mišići, ligamenti, tetive) gube snagu i elastičnost, uzrokujući neprirodno držanje, napetost u leđima i bol.
Radite pauze i ne zaboravite se ustati od stola. Protegnite prste, šake, ruke i trup, prošetajte se.
Što se tiče vježbi za šake, veoma je važno istezanja ručnog zgloba, te vježbe snaženja gdje ciljano izoliramo pojedine mišićne grupe, stoga vas mogu uputiti na dva linka:
http://www.ina.hr/userdocsimages/pdf/brosura_vjezbe.pdf
<a target="_blank" href="http://www.kbsd.hr/sites/default/files/vjezbe%20za%20saku.pdf">http://www.kbsd.hr/sites/default/files/vjezbe%20za%20saku.pdf
Odgovorila: dr. med. Spomenka Sremac Bohaček, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
